• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-634

Sadržaj broja 634

RI­BO­LOV BR. 634 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 11. APRILA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

PRO­TIV KRI­VO­LO­VA­CA I ZA­GA­ĐI­VA­ČA (kon­kret­ne ak­ci­je mla­dih ri­bo­lo­va­ca i eko­lo­ga Be­le­gi­ša, Sur­du­ka i Ba­no­va­ca)

KAD ME­SNI KOK­TEL IZ­NE­NA­DI (Neo­če­ki­va­ni raz­voj do­ga­đa­ja na pro­leć­nom pe­ca­nju ba­bu­ške)

JAK PA­TOS I VA­ĐE­NJE PO MRA­KU (Ve­o­ma us­pe­šan lov krup­ne bo­dor­ke na plo­vak i tak­mi­ča­rac)

 MI­KI­JEV PR­VE­NAC (Otva­ra­nje se­zo­ne štu­ko­lo­va upr­kos lo­šem ra­du ri­be do­ne­lo ulov ko­ji se pam­ti)

ME­ŠA­NO ME­SO A LA TO­MA­ŠE­VAC (Vr­lo za­ni­mljiv po­če­tak pro­leć­ne se­zo­ne va­ra­li­ča­re­nja na Ta­mi­šu) 

UGLAV­NOM IZ­NE­VE­RE­NA OČE­KI­VA­NJA (Re­zi­me je­se­nje-zim­ske sko­ba­lja­ške se­zo­ne 202472025 na Ibru i Z. Mo­ra­vi)

SOM I PA­STRM­KA (Pi­rot­ski kon­struk­tor otvo­rio se­zo­nu tro­lin­ga na je­ze­ru Za­voj)

NEO­ČE­KI­VA­NI KA­PI­TAL­CI (Dva tro­fej­na ulo­va na po­čet­ku pro­leć­ne va­ra­li­čar­ske se­zo­ne)

NA DNU, UZ DRU­GU OBA­LU (Iz­ne­na­đu­ju­će uspe­šna po­tra­ga za ba­bu­škom na Ni­ša­vi)

UL­TRA­LA­KI ME­TAL (Ma­le ka­ši­ke – je­dan od glav­nih adu­ta sve ve­ćeg bro­ja UL va­ra­li­ča­ra)

LOV NA CR­NO (Ka­ko se s pro­le­ća hva­ta­ju si­pe iz bar­ke, teh­ni­kom drif­tin­ga)

NI­ŠTA NE RA­DI A VR­HUN­SKI LO­VI (Te­ško ob­ja­šnji­va taj­na pri­vlač­no­sti jed­ne od naj­e­fi­ka­sni­jih va­ra­li­ca za bu­co­va)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (VI): Kr­šte­nje i dru­ga pre­li­va­nja

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (V): An­te­ne i sta­bi­li­za­tro­ri

LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Pa­lo­mar i na­no­fil čvor

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Leb­de­nje se is­pla­ti; Vra­ćen ka­pi­ta­lac; Gla­vi­nja­ra za du­nav­sku gr­do­si­ju; Bli­zan­ci sa ušća

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Va­lje­vo, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje,  Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 635 IZ­LA­ZI U PE­TAK 25. APRILA 2025.

Zimi je sko­balj gru­pi­san u ve­li­ka ja­ta, pa ga mo­že­mo ve­o­ma uspe­šno pe­ca­ti ako mu po­nu­di­mo od­go­va­ra­ju­ću pri­hra­nu i ma­mac. No to ni­je »jed­no­smer­na uli­ca«, bu­du­ći da se ova ću­dlji­va ri­ba ne po­na­ša isto ni sva­kog da­na na istom me­stu, a po­go­to­vo ne na raz­li­či­tim re­ka­ma, što vr­sni ni­ški plov­ka­roš naj­bo­lje do­ka­zu­je ostva­ru­ju­ći na Ju­žnoj Mo­ra­vi i na re­ci Stru­mi u Bugarskoj sjaj­ne ulo­ve pri­me­nom pot­pu­no dru­ga­či­jih tak­ti­ka

Zi­ma je deo go­di­ne ko­ji je uvek pr­ven­stve­no re­zer­vi­san za me­ni omi­lje­nu ri­bo­lov­nu di­sci­pli­nu – pe­ca­nje sko­ba­lja na te­ku­ćoj vo­di bo­lo­nje­ze teh­ni­kom, tj. »vo­žnjom plov­ka«. Po­sled­njih me­se­ci sam re­ku na ko­ju ću ići bi­rao za­vi­sno od vre­men­skih uslo­va i vo­do­sta­ja, pa sam pe­cao na Stru­mi u Bu­gar­skoj, ne­da­le­ko od Bla­go­ev­gra­da, te na Ju­žnoj Mo­ra­vi kod Ni­ša, gde se sko­balj na plo­vak pe­ca pot­pu­no raz­li­či­tim pri­stu­pi­ma.

NA JU­ŽNOJ MO­RA­VI LO­VIO SAM NA na­da­le­ko ču­ve­nom zi­mov­ni­ku kod se­la Mra­mor, na na­čin ko­ji tu pro­ve­re­no da­je da­le­ko naj­bo­lje re­zul­ta­te – ko­ri­ste­ći za ma­mac ko­ma­di­će ri­bo­lov­nog hle­ba, a za pri­ma­mu is­klju­či­vo hleb­ne (lo­kal­no – »ni­ške«) »bom­be«, ko­je se pra­ve ste­za­njem pre­vr­nu­tog be­log hle­ba oko ka­me­na, ta­ko da ko­ri­ca bu­de sa unu­tra­šnje stra­ne, i on­da ve­zu­ju tan­kim kon­cem, ka­ko ka­men ne bi is­pao pre vre­me­na a hleb se pre­br­zo ra­si­pao. Sko­balj je, na­i­me, bio to­tal­no ne­za­in­te­re­so­van za cr­ve, pa su svi br­zo pre­sta­ja­li i da po­mi­šlja­ju da lo­ve na njih.

Ovo je bi­lo ve­o­ma te­ško pe­ca­nje, ka­kvo sa­mo na hleb mo­že bi­ti, jer je sko­balj sko­ro sve vre­me uzi­mao to­li­ko oba­zri­vo i ne­žno da je to ve­o­ma ret­ko bi­lo ja­sno vi­dlji­vo – u ve­ći­ni slu­ča­je­va se je­dva pri­me­ći­va­lo, uglav­nom po la­ga­nom »trep­ta­ju« plov­ka ili tre­nut­noj ma­loj pro­me­ni u br­zi­ni nje­go­vog kre­ta­nja. To je tra­ži­lo pre­ci­znost, sa­vr­še­no iz­ba­lan­si­ra­ne i ose­tlji­ve si­ste­me te pu­nu kon­cen­tra­ci­ju ri­bo­lov­ca, jer su pra­vo­vre­me­no re­gi­stro­va­nje tih oso­be­nih, mi­ni­mal­nih po­mi­ca­nja i br­zo re­a­go­va­nje na njih bi­li neo­p­hod­ni da bi se ostva­rio do­bar ulov, ka­kvim se ni­su mo­gli svi po­hva­li­ti.

NA STRU­MI JE SI­TU­A­CI­JA u prak­tič­no svim aspek­ti­ma bi­la sa­svim dru­ga­či­ja. Ta re­ka je mno­go ma­nja od Mo­ra­ve, ne­što spo­ri­ja i znat­no bi­stri­ja, a sko­balj ko­ji je na­sta­nju­je se tek ne­znat­no raz­li­ku­je od mo­rav­skog (ne­što je tam­ni­je bo­je, vre­te­na­sti­jeg te­la i ve­ćih pe­ra­ja), ali se bit­no dru­ga­či­je po­na­ša. Do­bro re­a­gu­je na ku­pov­nu pra­ška­stu pri­ma­mu po­me­ša­nu sa hleb­nim mr­vi­ca­ma i mr­tvim cr­vi­ma, po­go­to­vo ka­da se uz to po­vre­me­no po­mo­ću prać­ke li­ni­ja »vo­žnje« do­hra­nju­je me­snim cr­vi­ći­ma (što spo­ri­ji tok u od... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 630-)

 

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...