• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-661

Sadržaj broja 661

RI­BO­LOV BR. 661 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 24. APRILA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

ALAR­MANT­NO STA­NJE (Tri drin­ska udru­že­nja tra­že in­ter­ven­ci­ju dr­ža­ve)

LU­BE­NI­ČAR­KE PO­BE­ĐU­JU TRA­VU (Vr­lo uspe­šno pe­ca­nje ba­bu­ške u te­škim uslo­vi­ma na Gru­žan­skom je­ze­ru)

IPAK NI­JE BI­LO UZA­LUD (Ne­za­bo­ra­van dan na Opo­vač­kom du­nav­cu)

SKRA­ĆEN PRED­VEZ I SEC­KA­NE GLI­STE (Pro­me­na tak­ti­ke do­ne­la le­pe ba­bu­ške na grad­skom de­lu Be­ge­ja u Zre­nja­ni­nu)

LEP­TIR LOV­NI­JI OD GU­ME (Kraj pr­vog de­la pro­leć­ne se­zo­ne va­ra­li­ča­re­nja kle­na)

SO­LID­NO UPR­KOS PO­MU­TI (Za­ni­mlji­vo pro­leć­no pe­ca­nje šlji­va­ra fi­der teh­ni­kom)

DUR­DU­BAK ZA PO­ČE­TAK (Som se ja­vlja na pri­rod­ne mam­ce na Du­na­vu)

NI­ŠTA ILI SVE (Po­če­tak se­zo­ne zbog ni­za ogra­ni­če­nja tra­ži spe­ci­fi­čan pri­stup)

LAST CAST JE STI­GAO (No­vo ime na evrop­skom tr­ži­štu od­mah pri­vu­klo ve­li­ku pa­žnju ri­bo­lo­va­ca)

U CAR­STVU SA­BLJAR­KI I TAR­PO­NA (Fan­ta­stič­na eks­pe­di­ci­ja eki­pe emi­si­je Lov i ri­bo­lov na Pa­ci­fi­ku i Ka­ri­bi­ma)

RE­KORD U PR­VOM ZA­BA­ČA­JU! (Neo­če­ki­van po­če­tak štu­ka­ro­ške se­zo­ne na je­ze­ru Me­đu­vrš­je)

NOĆ JE BO­LJE DO­BA DA­NA (Ve­o­ma uspe­šno us­kr­šnje pe­ca­nje na Du­na­vu kod Ra­do­šev­ca)

25 GO­DI­NA – 0 PE­CA­NJA (Moj lju­bi­mac: Ma­ši­ni­ca Gre­ben­stein Fit 30)

ZA SVA­KOG (VA­RA­LI­ČA­RA) PO­NE­ŠTO (Sa­jam na­u­ti­ke, lo­va i ri­bo­lo­va, Be­o­grad 2–6 april, II deo)

BRAN­CI­NI UKR­ŠTE­NI SA LI­CA­MA (Jed­na od naj­broj­ni­jih »no­vih« vr­sta u se­ver­nom Ja­dra­nu sve če­šće je na me­ti udi­ča­ra)

FI­NI SI­STE­MI I RA­ZNI MAM­CI (Us­pe­šan april­ski iz­la­zak na je­dan od naj­po­pu­lar­ni­jih te­re­na u do­njem to­ku Ta­mi­ša)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Džon Vil­so­nov uni-klinč

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 662 IZ­LA­ZI U PE­TAK 8. MAJA 2026.

Zimi je sko­balj gru­pi­san u ve­li­ka ja­ta, pa ga mo­že­mo ve­o­ma uspe­šno pe­ca­ti ako mu po­nu­di­mo od­go­va­ra­ju­ću pri­hra­nu i ma­mac. No to ni­je »jed­no­smer­na uli­ca«, bu­du­ći da se ova ću­dlji­va ri­ba ne po­na­ša isto ni sva­kog da­na na istom me­stu, a po­go­to­vo ne na raz­li­či­tim re­ka­ma, što vr­sni ni­ški plov­ka­roš naj­bo­lje do­ka­zu­je ostva­ru­ju­ći na Ju­žnoj Mo­ra­vi i na re­ci Stru­mi u Bugarskoj sjaj­ne ulo­ve pri­me­nom pot­pu­no dru­ga­či­jih tak­ti­ka

Zi­ma je deo go­di­ne ko­ji je uvek pr­ven­stve­no re­zer­vi­san za me­ni omi­lje­nu ri­bo­lov­nu di­sci­pli­nu – pe­ca­nje sko­ba­lja na te­ku­ćoj vo­di bo­lo­nje­ze teh­ni­kom, tj. »vo­žnjom plov­ka«. Po­sled­njih me­se­ci sam re­ku na ko­ju ću ići bi­rao za­vi­sno od vre­men­skih uslo­va i vo­do­sta­ja, pa sam pe­cao na Stru­mi u Bu­gar­skoj, ne­da­le­ko od Bla­go­ev­gra­da, te na Ju­žnoj Mo­ra­vi kod Ni­ša, gde se sko­balj na plo­vak pe­ca pot­pu­no raz­li­či­tim pri­stu­pi­ma.

NA JU­ŽNOJ MO­RA­VI LO­VIO SAM NA na­da­le­ko ču­ve­nom zi­mov­ni­ku kod se­la Mra­mor, na na­čin ko­ji tu pro­ve­re­no da­je da­le­ko naj­bo­lje re­zul­ta­te – ko­ri­ste­ći za ma­mac ko­ma­di­će ri­bo­lov­nog hle­ba, a za pri­ma­mu is­klju­či­vo hleb­ne (lo­kal­no – »ni­ške«) »bom­be«, ko­je se pra­ve ste­za­njem pre­vr­nu­tog be­log hle­ba oko ka­me­na, ta­ko da ko­ri­ca bu­de sa unu­tra­šnje stra­ne, i on­da ve­zu­ju tan­kim kon­cem, ka­ko ka­men ne bi is­pao pre vre­me­na a hleb se pre­br­zo ra­si­pao. Sko­balj je, na­i­me, bio to­tal­no ne­za­in­te­re­so­van za cr­ve, pa su svi br­zo pre­sta­ja­li i da po­mi­šlja­ju da lo­ve na njih.

Ovo je bi­lo ve­o­ma te­ško pe­ca­nje, ka­kvo sa­mo na hleb mo­že bi­ti, jer je sko­balj sko­ro sve vre­me uzi­mao to­li­ko oba­zri­vo i ne­žno da je to ve­o­ma ret­ko bi­lo ja­sno vi­dlji­vo – u ve­ći­ni slu­ča­je­va se je­dva pri­me­ći­va­lo, uglav­nom po la­ga­nom »trep­ta­ju« plov­ka ili tre­nut­noj ma­loj pro­me­ni u br­zi­ni nje­go­vog kre­ta­nja. To je tra­ži­lo pre­ci­znost, sa­vr­še­no iz­ba­lan­si­ra­ne i ose­tlji­ve si­ste­me te pu­nu kon­cen­tra­ci­ju ri­bo­lov­ca, jer su pra­vo­vre­me­no re­gi­stro­va­nje tih oso­be­nih, mi­ni­mal­nih po­mi­ca­nja i br­zo re­a­go­va­nje na njih bi­li neo­p­hod­ni da bi se ostva­rio do­bar ulov, ka­kvim se ni­su mo­gli svi po­hva­li­ti.

NA STRU­MI JE SI­TU­A­CI­JA u prak­tič­no svim aspek­ti­ma bi­la sa­svim dru­ga­či­ja. Ta re­ka je mno­go ma­nja od Mo­ra­ve, ne­što spo­ri­ja i znat­no bi­stri­ja, a sko­balj ko­ji je na­sta­nju­je se tek ne­znat­no raz­li­ku­je od mo­rav­skog (ne­što je tam­ni­je bo­je, vre­te­na­sti­jeg te­la i ve­ćih pe­ra­ja), ali se bit­no dru­ga­či­je po­na­ša. Do­bro re­a­gu­je na ku­pov­nu pra­ška­stu pri­ma­mu po­me­ša­nu sa hleb­nim mr­vi­ca­ma i mr­tvim cr­vi­ma, po­go­to­vo ka­da se uz to po­vre­me­no po­mo­ću prać­ke li­ni­ja »vo­žnje« do­hra­nju­je me­snim cr­vi­ći­ma (što spo­ri­ji tok u od... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 630-)

 

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...