• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-634

Sadržaj broja 634

RI­BO­LOV BR. 634 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 11. APRILA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

PRO­TIV KRI­VO­LO­VA­CA I ZA­GA­ĐI­VA­ČA (kon­kret­ne ak­ci­je mla­dih ri­bo­lo­va­ca i eko­lo­ga Be­le­gi­ša, Sur­du­ka i Ba­no­va­ca)

KAD ME­SNI KOK­TEL IZ­NE­NA­DI (Neo­če­ki­va­ni raz­voj do­ga­đa­ja na pro­leć­nom pe­ca­nju ba­bu­ške)

JAK PA­TOS I VA­ĐE­NJE PO MRA­KU (Ve­o­ma us­pe­šan lov krup­ne bo­dor­ke na plo­vak i tak­mi­ča­rac)

 MI­KI­JEV PR­VE­NAC (Otva­ra­nje se­zo­ne štu­ko­lo­va upr­kos lo­šem ra­du ri­be do­ne­lo ulov ko­ji se pam­ti)

ME­ŠA­NO ME­SO A LA TO­MA­ŠE­VAC (Vr­lo za­ni­mljiv po­če­tak pro­leć­ne se­zo­ne va­ra­li­ča­re­nja na Ta­mi­šu) 

UGLAV­NOM IZ­NE­VE­RE­NA OČE­KI­VA­NJA (Re­zi­me je­se­nje-zim­ske sko­ba­lja­ške se­zo­ne 202472025 na Ibru i Z. Mo­ra­vi)

SOM I PA­STRM­KA (Pi­rot­ski kon­struk­tor otvo­rio se­zo­nu tro­lin­ga na je­ze­ru Za­voj)

NEO­ČE­KI­VA­NI KA­PI­TAL­CI (Dva tro­fej­na ulo­va na po­čet­ku pro­leć­ne va­ra­li­čar­ske se­zo­ne)

NA DNU, UZ DRU­GU OBA­LU (Iz­ne­na­đu­ju­će uspe­šna po­tra­ga za ba­bu­škom na Ni­ša­vi)

UL­TRA­LA­KI ME­TAL (Ma­le ka­ši­ke – je­dan od glav­nih adu­ta sve ve­ćeg bro­ja UL va­ra­li­ča­ra)

LOV NA CR­NO (Ka­ko se s pro­le­ća hva­ta­ju si­pe iz bar­ke, teh­ni­kom drif­tin­ga)

NI­ŠTA NE RA­DI A VR­HUN­SKI LO­VI (Te­ško ob­ja­šnji­va taj­na pri­vlač­no­sti jed­ne od naj­e­fi­ka­sni­jih va­ra­li­ca za bu­co­va)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (VI): Kr­šte­nje i dru­ga pre­li­va­nja

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (V): An­te­ne i sta­bi­li­za­tro­ri

LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Pa­lo­mar i na­no­fil čvor

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Leb­de­nje se is­pla­ti; Vra­ćen ka­pi­ta­lac; Gla­vi­nja­ra za du­nav­sku gr­do­si­ju; Bli­zan­ci sa ušća

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Va­lje­vo, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje,  Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 635 IZ­LA­ZI U PE­TAK 25. APRILA 2025.

Ve­li­ka eks­pan­zi­ja me­tod va­ri­jan­te mo­der­nog ri­bo­lo­va s hra­ni­li­com, ko­jom se ci­lja­no lo­ve krup­ni­ji ci­pri­ni­di, ka­ko na ma­lim za­tvo­re­nim vo­da­ma (tj. na re­vi­ri­ma »uhva­ti i pu­sti« ti­pa), ta­ko i na otvo­re­nim, uči­ni­la je da se pri­se­ti­mo da su ne­ki ele­men­ti ta­kvog pri­stu­pa i po­je­di­ni de­lo­vi pri­bo­ra (pre sve­ga hra­ni­li­ce) de­ce­ni­ja­ma ko­ri­šće­ni na re­ka­ma i ka­na­li­ma u na­šoj ze­mlji i okru­že­nju

Na­sta­nak fi­der ri­bo­lo­va i svih bit­nih ele­me­na­ta pri­bo­ra i opre­me ko­ji se za nje­ga ko­ri­ste ve­zu­je se za En­gle­sku. Me­đu­tim, na osno­vu vla­sti­tog is­ku­stva i uvi­da, ube­đen sam da su srp­ski i ma­đar­ski fi­de­ra­ši što­šta una­pre­di­li, a po­ne­što i smi­sli­li (ko­li­ko god to pre­ten­ci­o­zno mo­žda zvu­ča­lo), i to pre sve­ga u ve­zi s hra­ni­li­ca­ma ko­je se ko­ri­ste za me­tod-fi­der pri­stup.

KO­LI­KO ME SE­ĆA­NJE SLU­ŽI, PR­VE hra­ni­li­ce ko­je sam vi­deo u ri­bo­lo­vač­kim rad­nja­ma i na vo­di bi­le su raz­li­či­te va­ri­jan­te po­pu­lar­nih »lu­be­ni­čar­ki«, ko­je su uglav­nom bi­le ili do­ma­će iz­ra­de ili šver­co­va­ne iz su­sed­ne Ma­đar­ske. To su hra­ni­li­ce in-lajn ti­pa, s re­bri­ma ili spi­ra­lom od ži­ce, te pla­stič­nom cev­či­com (kroz ko­ju pro­la­zi osnov­ni naj­lon) pro­vu­če­nom kroz cen­tar po uz­du­žnoj osi, dok je olov­no ote­ža­nje ili na kra­je­vi­ma, ili – kod una­pre­đe­nog mo­de­la, ko­ji je pr­vi po­čeo da pra­vi obre­no­vač­ki AS – u sre­di­ni. Ova hra­ni­li­ca je pra­vlje­na u mno­go raz­li­či­tih ver­zi­ja za­hva­lju­ju­ći do­mi­šlja­to­sti pro­iz­vo­đa­ča. Da­nas mi je žao što ni­sam us­peo da sa­ču­vam svo­ju ko­lek­ci­ju tih hra­ni­li­ca, a po­go­to­vo mo­de­la tog »iz­vor­nog« ti­pa. Nji­hov vr­lo bi­tan kva­li­tet u to vre­me bio je to što su bi­le jef­ti­ne, ali im je i upo­treb­na vred­nost bi­la ve­li­ka – bi­le su ot­por­ne, traj­ne i do­bro su dr­ža­le hra­nu, ma­da ta­da to za­pra­vo i ni­je bi­lo bit­no jer su za du­bin­sko pe­ca­nje ko­ri­šće­ne vr­lo le­plji­ve i ži­la­ve pri­ma­me, ko­je su se iz­u­zet­no spo­ro ota­pa­le i is­pa­da­le iz hra­ni­li­ce.

Glav­na ma­na kla­sič­nih »lu­be­ni­čar­ki« bi­lo je to što su se u te­ku­ćoj vo­di ko­tr­lja­le i što s nji­ma ni­je bi­lo la­ko za­ba­ci­va­ti na ve­će da­lji­ne, ali upr­kos to­me one su... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 629-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...