• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-675

Sadržaj broja 675

RI­BO­LOV BR. 675 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 24 OKTOBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

GRA­BLJI­VI CI­PRI­NI­DI (Dva neo­bič­na va­ra­li­čar­ska ulo­va na Du­na­vu)

NE­PRED­VI­DLJI­VO UŽI­VA­NJE (Re­zi­me let­nje-je­se­nje se­zo­ne lo­va ci­pri­ni­da u do­njem to­ku Ve­li­ke Mo­ra­ve)

DA­LJI­NA, DU­BI­NA, BR­ZI­NA... (Šta sve mo­že uti­ca­ti na uspeh u lo­vu bu­co­va)

PO­SLE 5 DA­NA, 5 ŠA­RA­NA ZA 5 SA­TI (Na­sta­vak ne­ve­ro­vat­ne se­ri­je ulo­va ti­tel­skog ša­ran­dži­je)

SIR, BE­LI LUK I SNOP (Mi­ni-re­por­ta­ža sa Du­na­va kod No­vog Sa­da)

LO­PA­TA­RE PRE­ZI­RU FI­NO­ĆU (Ne­ve­ro­va­tan is­hod dva ok­to­bar­ska iz­la­ska na Du­nav kod Groc­ke)

PAR­ČE GLI­STE UZ TR­SKU (Sa pri­bli­ža­va­njem zi­me me­nja se pri­stup lo­vu ba­bu­ške na ka­na­li­ma)

JE­DAN ŠTAP – MNO­GO MO­GUĆ­NO­STI (Pro­ve­re­no na vo­di: Va­ra­li­ča­rac Last Cast Be­a­stie 862 MH)

RI­BO­LO­VAČ­KO LO­VAČ­KI PRA­ZNIK (33. sa­jam Fe­Ho­Va, Bu­dim­pe­šta, 11-14. fe­bru­ar 2027)

MA­LI ME­DE­NJA­CI ZA VE­LI­KE GR­GE­ČE (Ne­za­bo­rav­no va­ra­li­ča­re­nje kra­jem ok­to­bra na ka­na­lu usred Mal­mea)

ČE­STI UDAR­CI U PRO­PA­DA­NJU (Pr­vi ul­tra­lajt po­ku­ša­ji do­ne­li is­ku­snom smu­đa­ro­šu ve­li­ko uži­va­nje)

PE­CA­NJE ZA SE­ĆA­NJE (Ti­sa kod Arad­ca: Me­mo­ri­jal Bo­go­ljub Ba­to Jo­kić)

PO­VR­ŠIN­CI­MA PRO­TIV VE­TRA I TRA­VE (Za­ni­mljiv je­se­nji lov bran­ci­na na Jon­skom mo­ru u bli­zi­ni Lef­ka­de)

ŠTE­KOM NA DE­BE­LE BA­BU­ŠKE I ŠA­RA­NE (Kup Ja­dran­sko-po­du­nav­skih ze­ma­lja)

NA PLO­VAK ILI IZ RU­KE (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu ci­po­la, jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

VE­LI­KE VA­RA­LI­CE – VE­LI­KE RI­BE (Pr­vi deo je­se­ni na je­ze­ru Me­đu­vrš­je u zna­ku od­lič­nog ra­da štu­ke)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 676 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. NOVEMBRA 2026.

Kva­li­tet i pri­vlač­nost sva­ke bra­šna­ste pri­ma­me za ri­bu mo­gu se zna­čaj­no po­ve­ća­ti do­da­va­njem ra­znih ma­ma­ca. Ali da bi­smo po­sti­gli mak­si­ma­lan efe­kat, mo­ra­mo zna­ti i šta tre­ba do­da­ti kon­kret­noj hra­ni i u ko­joj ko­li­či­ni, a i ka­ko sve to tre­ba po­me­ša­ti i ko­jim tem­pom pla­si­ra­ti. Evo šta pre­po­ru­ču­je je­dan od na­ših naj­i­sku­sni­jih i naj­u­spe­šni­jih fi­de­ra­ša

Do­da­va­njem ma­ma­ca sva­ku bra­šna­stu pri­ma­mu či­ni­mo pri­vlač­ni­jom, jer ti­me osim sit­nih če­sti­ca ri­bi ser­vi­ra­mo i kon­kret­ni­je za­lo­ga­je, što ona pri­me­ću­je, pa br­že ula­zi u zo­nu hra­nje­nja i du­že se u njoj za­dr­ža­va. Mam­ci se do­da­ju i pri­li­kom start­nog pri­hra­nji­va­nja i ka­sni­je u kon­ti­nu­i­te­tu to­kom pe­ca­nja, pa i u even­tu­al­noj ma­siv­ni­joj do­hra­ni. Mo­že­mo ih di­rekt­no ume­ša­ti u pri­hra­nu, ali je ipak mno­go bo­lje dr­ža­ti ih odvo­je­no od osnov­ne hra­ne ka­ko bi­smo pri sva­kom pu­nje­nju hra­ni­li­ce mo­gli mak­si­mal­no pre­ci­zno da od­re­di­mo šta će­mo i u ko­joj ko­li­či­ni pri­do­da­ti (baš ta mo­guć­nost, ko­ju ima­mo za­hva­lju­ju­ći uče­sta­lo­sti pla­si­ra­nja pri­ma­me i la­ko­ći do­zi­ra­nja sa­sto­ja­ka uba­če­nih u hra­ni­li­cu, jed­na je od ve­li­kih pred­no­sti fi­de­ra u od­no­su na plo­vak i kla­sič­no du­bin­sko pe­ca­nje). 

VR­LO JE BIT­NO DA MAM­CE DO­DA­JE­MO opre­zno i re­zon­ski, i u po­gle­du ko­li­či­ne i u po­gle­du vr­ste. Isti­na, to ni­je to­li­ko va­žno na sred­njim i ve­li­kim re­ka­ma, na ko­ji­ma prak­tič­no ni­je mo­gu­će pre­te­ra­ti s ko­li­či­nom ma­ma­ca u hra­ni (po­go­to­vo me­snih cr­va), ali za­to sta­ja­će i spo­ro­te­ku­će vo­de (je­ze­ra, ka­na­li ali i rib­nja­ci) uglav­nom ne opra­šta­ju gre­ške.

U prin­ci­pu se mo­gu do­da­va­ti sve vr­ste ma­ma­ca, ali ih tre­ba oda­bi­ra­ti ima­ju­ći u vi­du vr­stu i ve­li­či­nu ri­be ko­je u kon­kret­noj vo­di ima i ko­ju že­li­mo da lo­vi­mo, te in­ten­zi­tet nje­ne ak­tiv­no­sti, kao i do­ba go­di­ne.

To­kom hlad­ni­jeg de­la se­zo­ne i ka­da je ri­ba lo­ši­jeg ape­ti­ta, tre­ba iz­be­ga­va­ti krup­ni­je mam­ce, po­seb­no pe­le­te, boj­li­je i ku­ku­ruz še­će­rac. Ka­da je ri­ba sla­bi­je ak­tiv­na, na­ro­či­to ako su nam glav­ne cilj­ne vr­ste de­ve­ri­ka i bo­dor­ka, bo­lje re­zul­ta­te sko­ro bez iz­u­zet­ka da­će mam­ci tam­ni­jih bo­ja, kao što su pin­ki cr­vi­ći, sec­ka­ne gli­ste, ka­ste­ri (uča­u­re­ni cr­vi) i ko­no­plja.

Uko­li­ko ste re­ši­li da lo­vi­te krup­ni­je ri­be, pri­hra­njuj­te krup­ni­jim mam­ci­ma a iz­be­ga­vaj­te one sit­ne, po­go­to­vo ako je te­ren bo­gat sit­nom be­lom ri­bom.

NA VE­ĆI­NI TE­RE­NA PRI­LI­KOM OSNOV­NOG (te­škog) pri­hra­nji­va­nja ja ba­cim ma­lo ve­ću ko­li­či­nu ma­ma­ca, a on­da ih... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u li­stu Ri­bo­lov br. 618. -)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...