• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-675

Sadržaj broja 675

RI­BO­LOV BR. 675 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 24 OKTOBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

GRA­BLJI­VI CI­PRI­NI­DI (Dva neo­bič­na va­ra­li­čar­ska ulo­va na Du­na­vu)

NE­PRED­VI­DLJI­VO UŽI­VA­NJE (Re­zi­me let­nje-je­se­nje se­zo­ne lo­va ci­pri­ni­da u do­njem to­ku Ve­li­ke Mo­ra­ve)

DA­LJI­NA, DU­BI­NA, BR­ZI­NA... (Šta sve mo­že uti­ca­ti na uspeh u lo­vu bu­co­va)

PO­SLE 5 DA­NA, 5 ŠA­RA­NA ZA 5 SA­TI (Na­sta­vak ne­ve­ro­vat­ne se­ri­je ulo­va ti­tel­skog ša­ran­dži­je)

SIR, BE­LI LUK I SNOP (Mi­ni-re­por­ta­ža sa Du­na­va kod No­vog Sa­da)

LO­PA­TA­RE PRE­ZI­RU FI­NO­ĆU (Ne­ve­ro­va­tan is­hod dva ok­to­bar­ska iz­la­ska na Du­nav kod Groc­ke)

PAR­ČE GLI­STE UZ TR­SKU (Sa pri­bli­ža­va­njem zi­me me­nja se pri­stup lo­vu ba­bu­ške na ka­na­li­ma)

JE­DAN ŠTAP – MNO­GO MO­GUĆ­NO­STI (Pro­ve­re­no na vo­di: Va­ra­li­ča­rac Last Cast Be­a­stie 862 MH)

RI­BO­LO­VAČ­KO LO­VAČ­KI PRA­ZNIK (33. sa­jam Fe­Ho­Va, Bu­dim­pe­šta, 11-14. fe­bru­ar 2027)

MA­LI ME­DE­NJA­CI ZA VE­LI­KE GR­GE­ČE (Ne­za­bo­rav­no va­ra­li­ča­re­nje kra­jem ok­to­bra na ka­na­lu usred Mal­mea)

ČE­STI UDAR­CI U PRO­PA­DA­NJU (Pr­vi ul­tra­lajt po­ku­ša­ji do­ne­li is­ku­snom smu­đa­ro­šu ve­li­ko uži­va­nje)

PE­CA­NJE ZA SE­ĆA­NJE (Ti­sa kod Arad­ca: Me­mo­ri­jal Bo­go­ljub Ba­to Jo­kić)

PO­VR­ŠIN­CI­MA PRO­TIV VE­TRA I TRA­VE (Za­ni­mljiv je­se­nji lov bran­ci­na na Jon­skom mo­ru u bli­zi­ni Lef­ka­de)

ŠTE­KOM NA DE­BE­LE BA­BU­ŠKE I ŠA­RA­NE (Kup Ja­dran­sko-po­du­nav­skih ze­ma­lja)

NA PLO­VAK ILI IZ RU­KE (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu ci­po­la, jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

VE­LI­KE VA­RA­LI­CE – VE­LI­KE RI­BE (Pr­vi deo je­se­ni na je­ze­ru Me­đu­vrš­je u zna­ku od­lič­nog ra­da štu­ke)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 676 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. NOVEMBRA 2026.

Od mno­štva hra­na ko­je se ko­ri­ste u mo­der­nom ri­bo­lo­vu s hra­ni­li­com mo­že­mo iza­bra­ti one ko­je će bi­ti po­seb­no po­god­ne za raz­li­či­te kon­kret­ne vo­de, ri­be i uslo­ve pe­ca­nja. Ali da bi­smo to mo­gli da ura­di­mo, mo­ra­mo bi­ti u sta­nju da pre­po­zna­mo ka­kve ka­rak­te­ri­sti­ke tre­ba da ima na­ša sme­sa i ko­jom će­mo kom­bi­na­ci­jom sa­sto­ja­ka do­bi­ti ide­a­lan sa­stav za date okolnosti

Sa ko­je god tač­ke gle­di­šta po­sma­tra­mo fi­der, uoča­va­mo ra­zno­vr­snost ove ri­bo­lov­ne teh­ni­ke. To se od­no­si i na pri­hra­ne. Na sa­mom po­čet­ku mo­ram da se pod­se­tim ve­o­ma za­ni­mlji­vog pi­ta­nja ko­je sam do­bio od jed­nog svog Fej­sbuk pri­ja­te­lja: "Ko­ja je naj­bo­lja hra­na za fi­der?". Na­rav­no, da bih mo­gao da dam ade­kva­tan od­go­vor, za­mo­lio sam ga da na­pi­še na kom te­re­nu naj­če­šće pe­ca i ko­ju ri­bu. Ume­sto oče­ki­va­nih do­dat­nih in­for­ma­ci­ja do­bio sam od­go­vor: "Pe­cam svu­da i sve što na­le­ti", ko­ji me je na­veo na po­mi­sao da je to što sam raz­u­meo kao iskre­no pi­ta­nje zna­ti­želj­nog ko­le­ge, ko­ji istin­ski že­li da se usa­vr­ša­va, za­pra­vo pro­vo­ka­ci­ja. Bu­du­ći da ne vo­lim po­le­mi­ke a ni­sam že­leo da is­pad­nem ne­pri­sto­jan, ko­le­gi sam re­kao da je s ob­zi­rom na nje­gov "sva­štar­ski" pri­stup i vo­da­ma i ri­bljim vr­sta­ma naj­bo­lje da sa­mo gle­da nat­pi­se na ke­sa­ma pri­hra­ne u rad­nja­ma i da uvek ku­pi pri­ma­mu na ko­joj pi­še "Fe­e­der", jer ta­ko si­gur­no ne­će po­gre­ši­ti. Čo­vek mi se na to­me iskre­no i kul­tur­no za­hva­lio, a po­sle ne­kog vre­me­na se ja­vio i po­slao mi vi­še fo­to­gra­fi­ja s ulo­vi­ma za ko­je je na­pi­sao da ih je ostva­rio za­hva­lju­ju­ći mo­joj pre­po­ru­ci. Iskren da bu­dem, ni dan-da­nas ni­sam si­gu­ran da li je sve to bi­la ša­la ili me je ko­le­ga ipak shva­tio ozbilj­no ima­ju­ći pri­tom i ma­lo sre­će. U sva­kom slu­ča­ju, to­ga se če­sto se­tim, pa ne ču­di što mi je ta epi­zo­da pr­va pa­la na pa­met ka­da sam na ekra­nu ot­ku­cao rad­ni na­slov ovog de­la felj­to­na o fi­der ri­bo­lo­vu: "Hra­ne".

VE­RU­JEM DA SE I MNO­GI OD VAS ko­ji či­ta­te ovaj se­ri­jal i osta­le tek­sto­ve o mo­der­nom ri­bo­lo­vu s hra­ni­li­com i sa­mi bar po­ne­kad za­pi­ta­te ko­je su hra­ne naj­bo­lje za fi­der i da li su to one na či­jem pa­ko­va­nju pi­še "Fe­e­der". Pa, s ob­zi­rom na to da vas ova te­ma sa­svim si­gur­no za­ni­ma, čim ste u či­ta­nju sti­gli dov­de, u na­stav­ku tek­sta da­ću vam is­kre­ne od­go­vo­re na ta pi­ta­nja, na­rav­no iz svog ugla, kao i ne­ke su­ge­sti­je ko­je bi tre­ba­lo da vam olak­ša­ju iz­bor hra­na za raz­li­či­te si­tu­a­ci­je ali i nji­ho­vo ko­ri­šće­nje u ci­lju pri­vla­če­nja ri­be i uspe­šnog ri­bo­lo­va.

Od­mah mo­ram da na­gla­sim da am­bi­ci­o­zni­ji fi­de­ra­ši, bi­lo da su tak­mi­ča­ri ili "ozbilj­ni­ji" re­kre­a­tiv­ci, vr­lo ret­ko ko­ri­ste sa­mo jed­nu ku­pov­nu hra­nu, već naj­če­šće po­me­ša­ju dve sme­se (a po­ne­kad čak i tri), raz­li­či­tih ali kom­pa­ti­bil­nih ka­rak­te­ri­sti­ka, ka­ko bi se me­đu­sob­no "do­pu­nja­va­le". Na­rav­no, na am­ba­la­ži ne mo­ra pi­sa­ti "Fe­e­der" da bi ma ko­ja hra­na bi­la upo­tre­blji­va za pu­nje­nje hra­ni­li­ca; šta­vi­še, na osno­vu po­ve­li­kog is­ku­stva mi­slim da je to u ve­ći­ni slu­ča­je­va sa­mo mar­ke­tin­ški trik. Vi­še fak­to­ra tre­ba uze­ti u ob­zir pri iz­bo­ru sme­se ko­jom će­mo pri­hra­nji­va­ti ri­bu, a u na­stav­ku tek­sta osvr­nu­ću se ukrat­ko na one ko­je su po mom shva­ta­nju naj­va­žni­je.

VR­STA NA KO­JU IDE­MO I OČE­KI­VA­NA VE­LI­ČI­NA RI­BA NA KON­KRET­NOM TE­RE­NU od­re­đu­ju da li će­mo ko­ri­sti­ti "te­ške" hra­ne krup­ne gra­nu­la­ci­je i bo­ga­te hran­lji­vim sa­stoj­ci­ma (pre sve­ga pro­te­i­ni­ma); sred­nje te­ške sme­se sred­nje gra­nu­la­ci­je sa iz­ve­snom ko­li­či­nom ak­tiv­nih sa­sto­ja­ka (tj. če­sti­ca ko­je is­pli­va­va­ju na po­vr­ši­nu ili "leb­de" ne­gde u sred­njem slo­ju); od­no­sno la­ga­ne hra­ne vr­lo sit­ne gra­nu­la­ci­je i s ve­li­kim ude­lom ak­tiv­nih sa­sto­ja­ka (pli­va­ju­ćih če­sti­ca i onih ko­je svo­jim raz­la­ga­njem mu­te vo­du oko se­be).

Pr­va od tri po­me­nu­te gru­pe pri­ma­ma na­me­nje­na je ve­ćim... (Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u li­stu Ri­bo­lov br. 609-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...