• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-657

Sadržaj broja 657

RI­BO­LOV BR. 657 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 13. FEBRUARA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

... I KA­KO SE TO ZA­VR­ŠI­LO (Lič­ni stav: Za­što sam re­šio da pre­sta­nem da pe­cam)

VE­ĆA VO­DA, MA­NJA DA­LJI­NA (Dva raz­li­či­ta ri­bo­lo­va kra­jem zim­ske se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Či­tlu­ka)

TOR­BI­CA PU­NA SNO­VA (Ka­la­je­ve ri­bo­lo­vač­ke pri­če)

JE­DAN ALI VRE­DAN (Na sa­mom po­čet­ku ša­ran­ske se­zo­ne če­sto uz mno­go tru­da tre­ba i ma­lo sre­će)

ISTE NA­VI­KE, ISTE VA­RA­LI­CE (Mi­ni-re­zi­me štu­ka­ro­ške se­zo­ne 2025. na Za­pad­noj Mo­ra­vi i je­ze­ru Me­đu­vrš­je)

JED­NO ME­STO (Z)A DVA FI­DE­RA­ŠA (I na te­re­nu ko­ji od­lič­no po­zna­je­mo mo­že­mo se po pr­vi put na­ći u ne­koj si­tu­a­ci­ji)

VRA­ĆEN SAV­SKI KA­PI­TA­LAC! (Iz­u­ze­tan ulov vr­snog va­ra­li­ča­ra na star­tu se­zo­ne 2026.)

TRA­ŽE­NJE ME­STA I ČE­KA­NJE CU­GO­VA (Zah­tev­no ali uspe­šno tro­dnev­no fe­bru­ar­sko va­ra­li­ča­re­nje na Du­na­vu kod Kla­do­va i Do­njeg Mi­la­nov­ca)

VE­ŠTAČ­KE OBA­LE I PRE­GRA­ĐE­NI TO­KO­VI (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu)

HRA­NA KO­JA ZO­VE RI­BU (Fer­men­ta­ci­ja i njen uti­caj na pri­vlač­nost ži­ta­ri­ca za ma­mac i pri­ma­mu)

MNO­GO VI­ŠE OD PRO­DA­JE! (Eks­klu­ziv­ni iz­ve­štaj sa jed­nog od naj­ve­ćih ja­pan­skih ri­bo­lov­nih saj­mo­va: Osa­ka Fis­hing Show 2026)

PLEM­STVO NA ULA­ZU U RU­PU (Neo­bič­no: Ci­lja­ni lov smu­đa na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

ME­SNI ME­NI NA STAR­TU (Us­pe­lo otva­ra­nje ba­bu­škar­ske se­zo­ne na Du­na­vu kod Go­lup­ca)

STAL­NE RU­BRI­KE: IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Sa­vr­še­na pe­tlja

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Som ne­ma ka­len­dar

DO­BAR SA­VET: Gip­sa­na plo­ča i uoča­va­nje tr­za­ja

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 657 IZ­LA­ZI U PE­TAK 13. MARTA 2026.

U no­vom na­stav­ku felj­to­na o teh­ni­ci ko­ja je do­ži­ve­la ne­ve­ro­vat­no ve­li­ku eks­pan­zi­ju u po­sled­njih pet­na­e­stak go­di­na, naš du­go­go­di­šnji re­pre­zen­ta­ti­vac i je­dan od pi­o­ni­ra fi­der ri­bo­lo­va de­talj­no pred­sta­vlja sve mo­de­le hra­ni­li­ca i ob­ja­šnja­va za šta ih je naj­bo­lje ko­ri­sti­ti i u ka­kvim uslo­vi­ma

Fi­der ri­bo­lov pot­pu­no dru­ga­či­jim od svih osta­lih teh­ni­ka ko­ji­ma se lo­ve mir­ne vr­ste ri­ba, a u mno­gim si­tu­a­ci­ja­ma i znat­no efi­ka­sni­jim, či­ni upo­tre­ba hra­ni­li­ca. One ima­ju dvo­stru­ku ulo­gu, jer slu­že i za tran­sport pri­hra­ne i kao op­te­re­će­nje (ovo dru­go va­ži za sko­ro sve vr­ste hra­ni­li­ca osim za »bejt dro­pe­re«, plo­vak-hra­ni­li­ce i spod ra­ke­te). Po­sto­ji mno­štvo mo­de­la i va­ri­ja­ci­ja, ali se u su­šti­ni sve svo­di na ne­ko­li­ko osnov­nih gru­pa: hra­ni­li­ce otvo­re­nog ti­pa tj. otvo­re­nih kra­je­va (eng. »open end«), hra­ni­li­ce za­tvo­re­nog ti­pa tj. kra­je­va (eng. »block end«, »clo­se end« ili »mag­got«), me­tod hra­ni­li­ce, plo­vak-hra­ni­li­ce (eng. »flo­at fe­e­der«) i štek hra­ni­li­ce (eng. »po­le fe­e­der«). Na­rav­no, da bi­smo oda­bra­li mo­del ka­kav od­go­va­ra na­šim po­tre­ba­ma i uspe­šno ga ko­ri­sti­li, mo­ra­mo pre sve­ga zna­ti ka­rak­te­ri­sti­ke i na­me­nu raz­li­či­tih ti­po­va hra­ni­li­ca, jer je po­treb­no da u sva­koj si­tu­a­ci­ji pe­ca­mo onom ko­ja je op­ti­mal­ne ve­li­či­ne te­la, te­ži­ne i preč­ni­ka otvo­ra kroz ko­je iz­la­zi hra­na. Do pre pet­na­e­stak go­di­na, u pro­dav­ni­ca­ma ri­bo­lov­nog pri­bo­ra u Sr­bi­ji bi­lo je ve­o­ma te­ško pro­na­ći bi­lo ka­kve hra­ni­li­ce osim onih naj­kla­sič­ni­jih, ko­je su se ume­sto sa­mog olo­va ko­ri­sti­le za du­bin­ski ri­bo­lov i bi­le na­pra­vlje­ne od spi­ral­no uvi­je­ne ži­ce. S eks­pan­zi­jom fi­der teh­ni­ke to se vr­lo br­zo pro­me­ni­lo, ta­ko da je već go­di­na­ma po­nu­da iz­u­zet­no bo­ga­ta i ra­zno­vr­sna, a dok su se u pr­vo vre­me u Sr­bi­ju hra­ni­li­ce pre­te­žno uvo­zi­le, da­nas je si­tu­a­ci­ja obr­nu­ta – ne­ke ve­li­ke kom­pa­ni­je ko­je su sa svo­jim pro­iz­vo­di­ma na­me­nje­nim fi­der ri­bo­lo­vu bi­le do­mi­nant­ne na na­šem tr­ži­štu sa­da ku­pu­ju od na­ših pro­iz­vo­đa­ča (pre sve­ga od obre­no­vač­ke fir­me AS). I ma­da i mno­gi po­čet­ni­ci u mo­der­nom ri­bo­lo­vu s hra­ni­li­com ima­ju uti­sak da o ovom osnov­nom de­lu pri­bo­ra zna­ju sve što im tre­ba i da tu i ne­ma ne­ke po­seb­ne mu­dro­sti, ja sam uve­ren da u ovom na­stav­ku felj­to­na o fi­de­ru tre­ba da se po­za­ba­vi­mo baš hra­ni­li­ca­ma, tj. nji­ho­vim vr­sta­ma i pri­me­nom.

HRA­NI­LI­CE OTVO­RE­NOG TI­PA ili otvo­re­nih kra­je­va (eng. »open end«) naj­po­pu­lar­ni­je su, tj. naj­vi­še ko­ri­šće­ne, jer su upo­tre­blji­ve u vr­lo raz­li­či­tim uslo­vi­ma i pod­jed­na­ko efi­ka­sne na sta­ja­ćim i te­ku­ćim vo­da­ma. Ima­ju ci­lin­drič­no ili če­tvr­ta­sto te­lo, otvo­re­no sa oba kra­ja, po če­mu su i do­bi­le na­ziv.

Osnov­ni mo­del ove vr­ste je na­pra­vljen od pla­sti­ke, s te­lom valj­ka­stog ob­li­ka i ne pre­ve­li­kim bro­jem ru­pa. Na spo­ro­te­ku­ćim i sta­ja­ćim vo­da­ma efi­ka­san je na te­re­ni­ma s ve­li­kom du­bi­nom, kao i u si­tu­a­ci­ja­ma ka­da hra­na ne tre­ba da bu­de pre­vi­še ak­tiv­na od­no­sno da iz hra­ni­li­ce br­zo is­pa­da, te on­da ka­da je po­treb­na la­ga­na hra­ni­li­ca, ko­ja ne­će pro­pa­sti pre­vi­še u mulj na dnu ili u prid­ne­no ra­sti­nje.

Naj­če­šće upo­tre­blja­va­na hra­ni­li­ca iz ove po­ro­di­ce je »kla­sič­na« ka­ve­zna hra­ni­li­ca iz­ra­đe­na od me­tal­ne ili pla­stič­ne mre­že, sa ok­ci­ma ko­ja mo­gu bi­ti ra­znih di­men­zi­ja te s ote­ža­njem ko­je je za­ka­če­no sa do­nje stra­ne i naj­če­šće je fik­sno (ve­o­ma ret­ko je kod ove vr­ste hra­ni­li­ca mo­gu­će me­nja­ti ute­ge).

Ovaj mo­del ima tri osnov­na ob­li­ka. Ci­lin­drič­ni (valj­ka­sti) na­me­njen je lo­vu na sta­ja­ćim i spo­ro­te­ku­ćim vo­da­ma, če­tvr­ta­sti je pre sve­ga za vo­de s ja­čim to­kom, dok je ob­lik »tu­ne­la« (po­lu­ci­lin­dri­čan, tj. ra­van sa do­nje stra­ne) uni­ver­za­lan – mo­že se ko­ri­sti­ti na te­re­ni­ma svih ti­po­va. Ova­kve hra­ni­li­ce su u vo­di sta­bil­ni­je i uz to traj­ni­je ako su ži­ča­ne, pa se ta­kve vi­še i ko­ri­ste od onih ko­ji­ma je mre­ža na­pra­vlje­na od pla­sti­ke. Ote­ža­nje na ka­ve­znim hra­ni­li­ca­ma je u ra­spo­nu od 10 do 250 g, s tim što se na na­šim vo­da­ma naj­če­šće ko­ri­ste mo­de­li sa 20 do 80 g olo­va.

HRA­NI­LI­CE ZA­TVO­RE­NOG TI­PA  (eng. »block end«, »mag­got«) pre­te­žno su iz­ra­đe­ne od pla­sti­ke (a mno­go re­đe od dru­gih ma­te­ri­ja­la), u ob­li­ku pra­vil­nog ili spljo­šte­nog ci­lin­dra, sa za­tvo­re­nim dnom i po­klop­cem na vr­hu (ko­ji se mo­že ski­nu­ti). Osnov­na na­me­na im je pla­si­ra­nje cr­vi­ća, ali se mo­gu ko­ri­si­ti­ti i za iz­ba­ci­va­nje su­ve, po­lu­su­ve ili pre­kva­še­ne ka­ša­ste hra­ne, »fu­ja« sa ze­mljom, sec­ka­nih gli­sta, ka­ste­ra (ča­u­ra), mi­kro­pe­le­ta, ko­no­plje itd. Pu­ne se otva­ra­njem po­klop­ca, a na te­lu ima­ju od­re­đe­ni broj ru­pi­ca kroz ko­je is­pa­da­ju hra­na i mam­ci. Na­me­nje­ne su lo­vu na te­ku­ćoj vo­di, ali u od­re­đe­nim si­tu­a­ci­ja­ma mo­gu se ko­ri­sti­ti i na sta­ja­ći­ca­ma (to­kom hlad­ni­jeg ili naj­to­pli­jeg pe­ri­o­da u go­di­ni, za­tim uvek ka­da ni­je po­treb­na ve­li­ka ko­li­či­na hra­ne i ka­da ona ne tre­ba da bu­de pre­vi­še ak­tiv­na). Uko­li­ko je po­treb­no da cr­vi­ći od­no­sno hra­na br­že is­pa­da­ju iz hra­ni­li­ce, otvo­re mo­že­mo pro­ši­ri­ti po­mo­ću no­ži­ća ili skal­pe­la. Ako nam je po­treb­no da bu­du ma­nji od­no­sno da ih ne­ma, jed­no­stav­no hra­ni­li­cu do po­la vi­si­ne... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u li­stu Ri­bo­lov br. 603-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...