• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-657

Sadržaj broja 657

RI­BO­LOV BR. 657 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 13. FEBRUARA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

... I KA­KO SE TO ZA­VR­ŠI­LO (Lič­ni stav: Za­što sam re­šio da pre­sta­nem da pe­cam)

VE­ĆA VO­DA, MA­NJA DA­LJI­NA (Dva raz­li­či­ta ri­bo­lo­va kra­jem zim­ske se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Či­tlu­ka)

TOR­BI­CA PU­NA SNO­VA (Ka­la­je­ve ri­bo­lo­vač­ke pri­če)

JE­DAN ALI VRE­DAN (Na sa­mom po­čet­ku ša­ran­ske se­zo­ne če­sto uz mno­go tru­da tre­ba i ma­lo sre­će)

ISTE NA­VI­KE, ISTE VA­RA­LI­CE (Mi­ni-re­zi­me štu­ka­ro­ške se­zo­ne 2025. na Za­pad­noj Mo­ra­vi i je­ze­ru Me­đu­vrš­je)

JED­NO ME­STO (Z)A DVA FI­DE­RA­ŠA (I na te­re­nu ko­ji od­lič­no po­zna­je­mo mo­že­mo se po pr­vi put na­ći u ne­koj si­tu­a­ci­ji)

VRA­ĆEN SAV­SKI KA­PI­TA­LAC! (Iz­u­ze­tan ulov vr­snog va­ra­li­ča­ra na star­tu se­zo­ne 2026.)

TRA­ŽE­NJE ME­STA I ČE­KA­NJE CU­GO­VA (Zah­tev­no ali uspe­šno tro­dnev­no fe­bru­ar­sko va­ra­li­ča­re­nje na Du­na­vu kod Kla­do­va i Do­njeg Mi­la­nov­ca)

VE­ŠTAČ­KE OBA­LE I PRE­GRA­ĐE­NI TO­KO­VI (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu)

HRA­NA KO­JA ZO­VE RI­BU (Fer­men­ta­ci­ja i njen uti­caj na pri­vlač­nost ži­ta­ri­ca za ma­mac i pri­ma­mu)

MNO­GO VI­ŠE OD PRO­DA­JE! (Eks­klu­ziv­ni iz­ve­štaj sa jed­nog od naj­ve­ćih ja­pan­skih ri­bo­lov­nih saj­mo­va: Osa­ka Fis­hing Show 2026)

PLEM­STVO NA ULA­ZU U RU­PU (Neo­bič­no: Ci­lja­ni lov smu­đa na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

ME­SNI ME­NI NA STAR­TU (Us­pe­lo otva­ra­nje ba­bu­škar­ske se­zo­ne na Du­na­vu kod Go­lup­ca)

STAL­NE RU­BRI­KE: IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Sa­vr­še­na pe­tlja

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Som ne­ma ka­len­dar

DO­BAR SA­VET: Gip­sa­na plo­ča i uoča­va­nje tr­za­ja

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 657 IZ­LA­ZI U PE­TAK 13. MARTA 2026.

U na­stav­ku du­go pri­pre­ma­nog felj­to­na o fi­der ri­bo­lo­vu, je­dan od pi­o­ni­ra te teh­ni­ke u na­šoj ze­mlji i du­go­go­di­šnji re­pre­zen­ta­ti­vac Sr­bi­je po­za­ba­vio se jed­nim od dva naj­va­žni­ja i naj­spe­ci­fič­ni­ja de­la pri­bo­ra – od pu­nog ma­te­ri­ja­la na­pra­vlje­nim vr­ho­vi­ma, od či­jih ka­rak­te­ri­sti­ka i kva­li­te­ta umno­go­me za­vi­si uspeh u ovom vi­du pe­ca­nja

Iz­men­lji­vi vr­ho­vi na­pra­vlje­ni od pu­nog ma­te­ri­ja­la i sa ve­li­kim bro­jem gu­sto po­sta­vlje­nih vo­đi­ca su ono što šta­po­ve za fi­der či­ni dru­ga­či­jim od svih onih na­me­nje­nih dru­gim teh­ni­ka­ma i isto­vre­me­no iz­u­zet­no efi­ka­snim. Ta »du­ša« sva­kog fi­der šta­pa ima za­da­tak da ve­o­ma pre­ci­zno, uoč­lji­vo i kon­kret­no sig­na­li­zi­ra kon­takt ri­be s mam­cem, a to se de­ša­va na ve­o­ma spe­ci­fi­čan na­čin. U stra­noj li­te­ra­tu­ri i me­di­ji­ma će­te za fi­der vrh pro­na­ći sa­da već za­sta­re­li na­ziv »qu­i­ver tip«, ko­ji za­pra­vo vr­lo pre­ci­zno ob­ja­šnja­va nje­go­ve ka­rak­te­ri­sti­ke, jer »tip« zna­či vrh, a »qu­i­ver« je tre­pe­re­nje tj. po­drh­ta­va­nje ili ti­tra­nje, što su re­či ko­je prak­tič­no sva­ki ri­bo­lo­vac ko­ri­sti da opi­še po­na­ša­nje vr­ha svog fi­der šta­pa ka­da ri­ba uzi­ma ma­mac. Uz­gred, sli­čan ose­ćaj i na­va­lu adre­na­li­na kod ri­bo­lo­va­ca iza­zi­va­ju po­sma­tra­nje po­i­gra­va­nja fi­der vr­ha i (an­te­ne) plov­ka.

VR­HO­VI SE IZ­RA­ĐU­JU OD kar­bo­na ili fi­ber­gla­sa (sta­klo­pla­sti­ke). Oni od fi­ber­gla­sa su mek­ši i sa­vi­tlji­vi­ji od kar­bon­skih (ko­ji su, da­kle, oštri­ji i kru­ći). Vi­zu­el­no ma­te­ri­jal od ko­ga je kon­kret­ni vrh na­či­njen mo­že­mo naj­lak­še pre­po­zna­ti po do­njem kra­ju, ko­ji je kod kar­bon­skih vr­ho­va crn, a kod onih od sta­klo­pla­sti­ke beo. Na­čel­no se ras­pon sna­ge vr­ho­va od »fi­be­ra« kre­će od 0,5 do 2 oz (tj. od 14 do 56 g), a onih od kar­bo­na od 1 do 6 oz (28–168 g), ali pro­iz­vo­đa­či kod po­je­di­nih mo­de­la od­stu­pa­ju od to­ga. Na­me­nu šta­pa i nje­go­vu sna­gu mo­že­te do­ne­kle »pro­či­ta­ti« i pre­ko od­no­sa bro­ja vr­ho­va od fi­ber­gla­sa od­no­sno kar­bo­na ko­je uz nje­ga do­bi­ja­te, jer sna­žni­ji šta­po­vi po pra­vi­lu ima­ju vi­še kar­bon­skih vr­ho­va, a oni ne­žni­ji, tj. na­me­nje­ni za fi­ni­ji ri­bo­lov, is­po­ru­ču­ju se sa vi­še vr­ho­va od fi­ber­gla­sa.

SNA­GA VR­HO­VA OD­RE­ĐU­JE SE PO STE­PE­NU sa­vi­ja­nja i ve­ći­na pro­iz­vo­đa­ča ozna­ča­va je u un­ca­ma (či­ja je skra­će­ni­ca oz, a te­ži­na u gra­mi­ma – 28), ali ne­ke fir­me ko­ri­ste i broj­ča­ne ozna­ke... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u li­stu Ri­bo­lov br. 600/601-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...