• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-657

Sadržaj broja 657

RI­BO­LOV BR. 657 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 13. FEBRUARA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

... I KA­KO SE TO ZA­VR­ŠI­LO (Lič­ni stav: Za­što sam re­šio da pre­sta­nem da pe­cam)

VE­ĆA VO­DA, MA­NJA DA­LJI­NA (Dva raz­li­či­ta ri­bo­lo­va kra­jem zim­ske se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Či­tlu­ka)

TOR­BI­CA PU­NA SNO­VA (Ka­la­je­ve ri­bo­lo­vač­ke pri­če)

JE­DAN ALI VRE­DAN (Na sa­mom po­čet­ku ša­ran­ske se­zo­ne če­sto uz mno­go tru­da tre­ba i ma­lo sre­će)

ISTE NA­VI­KE, ISTE VA­RA­LI­CE (Mi­ni-re­zi­me štu­ka­ro­ške se­zo­ne 2025. na Za­pad­noj Mo­ra­vi i je­ze­ru Me­đu­vrš­je)

JED­NO ME­STO (Z)A DVA FI­DE­RA­ŠA (I na te­re­nu ko­ji od­lič­no po­zna­je­mo mo­že­mo se po pr­vi put na­ći u ne­koj si­tu­a­ci­ji)

VRA­ĆEN SAV­SKI KA­PI­TA­LAC! (Iz­u­ze­tan ulov vr­snog va­ra­li­ča­ra na star­tu se­zo­ne 2026.)

TRA­ŽE­NJE ME­STA I ČE­KA­NJE CU­GO­VA (Zah­tev­no ali uspe­šno tro­dnev­no fe­bru­ar­sko va­ra­li­ča­re­nje na Du­na­vu kod Kla­do­va i Do­njeg Mi­la­nov­ca)

VE­ŠTAČ­KE OBA­LE I PRE­GRA­ĐE­NI TO­KO­VI (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu)

HRA­NA KO­JA ZO­VE RI­BU (Fer­men­ta­ci­ja i njen uti­caj na pri­vlač­nost ži­ta­ri­ca za ma­mac i pri­ma­mu)

MNO­GO VI­ŠE OD PRO­DA­JE! (Eks­klu­ziv­ni iz­ve­štaj sa jed­nog od naj­ve­ćih ja­pan­skih ri­bo­lov­nih saj­mo­va: Osa­ka Fis­hing Show 2026)

PLEM­STVO NA ULA­ZU U RU­PU (Neo­bič­no: Ci­lja­ni lov smu­đa na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

ME­SNI ME­NI NA STAR­TU (Us­pe­lo otva­ra­nje ba­bu­škar­ske se­zo­ne na Du­na­vu kod Go­lup­ca)

STAL­NE RU­BRI­KE: IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Sa­vr­še­na pe­tlja

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Som ne­ma ka­len­dar

DO­BAR SA­VET: Gip­sa­na plo­ča i uoča­va­nje tr­za­ja

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 657 IZ­LA­ZI U PE­TAK 13. MARTA 2026.

Na jed­nom od naj­po­pu­lar­ni­jih te­re­na u ju­žnom Ba­na­tu raz­ne gra­blji­vi­ce lo­ve se na ma­le si­li­kon­ce na sit­nim udi­ca­ma sa sra­zmer­no ma­lim ote­ža­njem, ne­ret­ko na ve­li­koj du­bi­ni i da­lji­ni od oba­le, što ni­je uvek jed­no­stav­no ali je­ste iza­zov­no i za­bav­no, a uz pra­vi­lan pri­stup mo­že bi­ti i ve­o­ma pro­duk­tiv­no

Na po­men ul­tra­lajt va­ra­li­ča­re­nja ve­ći­na ov­da­šnjih ri­bo­lo­va­ca po­mi­sli na ban­da­re i re­la­tiv­no plit­ku vo­du. Sa­svim ra­zu­mlji­vo, jer se naj­lak­ši vid blin­ke­ri­sa­nja za mno­ge i svo­di baš na to. Ali da­le­ko od to­ga da ne­ma i ra­znih dru­gih va­ri­jan­ti ta­kvog ri­bo­lo­va, a ja sti­ca­jem okol­no­sti, tj. za­hva­lju­ju­ći to­me što ži­vim u Ko­vi­nu, ne­da­le­ko od Ga­ja i po­pu­lar­nog re­vi­ra Rud­nik, prak­ti­ku­jem jed­nu od (bez pre­te­ri­va­nja) eks­trem­ni­jih, bu­du­ći da ma­lim va­ra­li­ca­ma mon­ti­ra­nim na udi­ce s ne­znat­nim ote­ža­njem pe­cam i na du­bi­ni od oko 20 m i pri­tom hva­tam ne sa­mo smu­đe­ve ka­me­nja­re (ko­ji su na Rud­ni­ku naj­če­šća lo­vi­na u je­se­nje-zim­skom pe­ri­o­du), već i obič­ne smu­đe­ve ko­ji mo­gu te­ži­ti od par sto­ti­na gra­ma do pre­ko 1,5 kg. Na­rav­no, me­ni ul­tra­lajt va­ra­li­ča­re­nje u sva­kom ob­li­ku zna­či mak­si­mal­no uži­va­nje a isto­vre­me­no i vi­še­stru­ki iza­zov, jer tre­ba naj­pre pro­na­ći ri­bu, pa je na­ve­sti da uzme ma­li ma­mac i on­da je fi­nim pri­bo­rom iz­va­di­ti, što sve po­sta­je tim uz­bu­dlji­vi­je što su ve­će šan­se da se ja­vi ne­ki krup­ni­ji ko­mad. 

VO­DA KO­JU RI­BO­LOV­CI ZO­VU RUD­NIK ili Ga­jač­ki rud­nik na­la­zi se u Ba­na­tu, ne­da­le­ko od se­la Gaj i Ma­lo Ba­va­ni­šte, na kra­ju Ga­jač­kog du­nav­ca a uz sa­mu le­vu oba­lu Du­na­va (od ko­je je odvo­je­na sa­mo uskim po­ja­som ze­mlje). Ovaj re­vir na­stao je va­đe­njem uglja iz vo­de, a na­da­le­ko je po­znat kao me­sto na kom su se hva­ta­le ve­li­ke de­ve­ri­ke i dru­gi ci­pri­ni­di te le­pi smu­đe­vi. Po­sled­njih go­di­na zi­mi naj­vi­še pri­vla­či lju­bi­te­lje lo­va smu­đa ka­me­nja­ra (na va­ra­li­ce i pri­rod­ne mam­ce), a u to­pli­jem de­lu se­zo­ne op­se­da­ju ga sve broj­ni­ji »bi­ko­lov­ci«. Na­čin na­stan­ka dik­ti­ra i kon­fi­gu­ra­ci­ju te­re­na, pa Rud­nik od­li­ku­ju pre­te­žno šljun­ko­vi­to dno, ve­li­ka du­bi­na (ko­ja na po­je­di­nim me­sti­ma pre­la­zi i 40 m), te mno­štvo na­glih pre­la­za, ka­ska­da i ru­pa, kao i broj­ne uva­le i pla­toi, a uz to u pri­o­ba­lju ima i do­sta pa­nje­va i dru­gog kr­ša. Sve to, da­ka­ko, od­go­va­ra smu­đu i ra­znoj dru­goj ri­bi, pa na Rud­nik osim ri­bo­lo­va­ca iz Ko­vi­na i oko­li­ne do­la­ze i Sme­de­rev­ci, Ko­stol­ča­ni, Po­ža­re­vlja­ni, Be­o­gra­đa­ni, kao i ri­bo­lov­ci iz znat­no uda­lje­ni­jih me­sta. Sto­ga u ve­ćem de­lu go­di­ne ni­je la­ko na­ći slo­bod­no a iole iz­gled­no me­sto, po­go­to­vo ka­da pro­ra­di smuđ ka­me­njar.

PRET­PO­STA­VLJAM DA SE NA OSNO­VU go­re na­ve­de­nog ve­ći­na ko­le­ga ko­je ni­su bi­le na Rud­ni­ku pi­ta ka­ko se tu uop­šte mo­že pe­ca­ti ul­tra­la­kim pri­bo­rom. Na­rav­no, ne­ma spo­ra da je u si­tu­a­ci­ja­ma ka­da je ri­ba vr­lo da­le­ko (a de­ša­va se i da se ja­vlja sa­mo na pre­ko 50 m od oba­le) efi­ka­sni­ji pri­stup sa ote­ža­njem od 10 pa do čak 20 g, jer je­di­no ta­ko mo­že­mo do­ba­ci­ti do­volj­no da­le­ko, ali ja mno­go vi­še vo­lim da ov­de lo­vim bli­že oba­li, što je mo­gu­će i ve­o­ma efi­ka­sno baš uz upo­tre­bu »či­sto­krv­nih« ul­tra­lajt kom­ple­ta.

Mo­ja glav­na alat­ka za »ru­da­re­nje« smu­đa i smu­đa ka­me­nja­ra je štap Oku­ma Psycho Perch du­ži­ne 230 cm i de­kla­ri­sa­ne te­ži­ne ba­ca­nja od 1 do 8 g. To je mo­del br­ze ak­ci­je i po mo­joj pro­ce­ni ne­što ve­će re­al­ne t.b., ali je isto­vre­me­no do­volj­no ose­tljiv da se nji­me mo­že vr­lo uspe­šno lo­vi­ti i sa te­re­ti­ma od 2 g na­vi­še, a ima sna­ge da se iz­bo­ri i sa krup­ni­jom ri­bom, što je me­ni pre­ko po­treb­no. Na nje­mu je ma­ši­ni­ca Oku­ma Aza­ki 20, na či­joj špul­ni je upre­de­na stru­na Va­ri­vas preč­ni­ka 0,08 mm, a pred­vez je naj­če­šće od naj­lo­na de­blji­ne 0,25 mm, ma­da se de­ša­va i da pe­cam bez nje­ga ako ga če­sto ki­dam zbog za­pi­nja­nja za pa­nje­ve ili dru­ge pre­pre­ke a ne že­lim da gu­bim pre­vi­še... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 599-)

 

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...