• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Na jed­nom od naj­po­pu­lar­ni­jih te­re­na u ju­žnom Ba­na­tu raz­ne gra­blji­vi­ce lo­ve se na ma­le si­li­kon­ce na sit­nim udi­ca­ma sa sra­zmer­no ma­lim ote­ža­njem, ne­ret­ko na ve­li­koj du­bi­ni i da­lji­ni od oba­le, što ni­je uvek jed­no­stav­no ali je­ste iza­zov­no i za­bav­no, a uz pra­vi­lan pri­stup mo­že bi­ti i ve­o­ma pro­duk­tiv­no

Na po­men ul­tra­lajt va­ra­li­ča­re­nja ve­ći­na ov­da­šnjih ri­bo­lo­va­ca po­mi­sli na ban­da­re i re­la­tiv­no plit­ku vo­du. Sa­svim ra­zu­mlji­vo, jer se naj­lak­ši vid blin­ke­ri­sa­nja za mno­ge i svo­di baš na to. Ali da­le­ko od to­ga da ne­ma i ra­znih dru­gih va­ri­jan­ti ta­kvog ri­bo­lo­va, a ja sti­ca­jem okol­no­sti, tj. za­hva­lju­ju­ći to­me što ži­vim u Ko­vi­nu, ne­da­le­ko od Ga­ja i po­pu­lar­nog re­vi­ra Rud­nik, prak­ti­ku­jem jed­nu od (bez pre­te­ri­va­nja) eks­trem­ni­jih, bu­du­ći da ma­lim va­ra­li­ca­ma mon­ti­ra­nim na udi­ce s ne­znat­nim ote­ža­njem pe­cam i na du­bi­ni od oko 20 m i pri­tom hva­tam ne sa­mo smu­đe­ve ka­me­nja­re (ko­ji su na Rud­ni­ku naj­če­šća lo­vi­na u je­se­nje-zim­skom pe­ri­o­du), već i obič­ne smu­đe­ve ko­ji mo­gu te­ži­ti od par sto­ti­na gra­ma do pre­ko 1,5 kg. Na­rav­no, me­ni ul­tra­lajt va­ra­li­ča­re­nje u sva­kom ob­li­ku zna­či mak­si­mal­no uži­va­nje a isto­vre­me­no i vi­še­stru­ki iza­zov, jer tre­ba naj­pre pro­na­ći ri­bu, pa je na­ve­sti da uzme ma­li ma­mac i on­da je fi­nim pri­bo­rom iz­va­di­ti, što sve po­sta­je tim uz­bu­dlji­vi­je što su ve­će šan­se da se ja­vi ne­ki krup­ni­ji ko­mad. 

VO­DA KO­JU RI­BO­LOV­CI ZO­VU RUD­NIK ili Ga­jač­ki rud­nik na­la­zi se u Ba­na­tu, ne­da­le­ko od se­la Gaj i Ma­lo Ba­va­ni­šte, na kra­ju Ga­jač­kog du­nav­ca a uz sa­mu le­vu oba­lu Du­na­va (od ko­je je odvo­je­na sa­mo uskim po­ja­som ze­mlje). Ovaj re­vir na­stao je va­đe­njem uglja iz vo­de, a na­da­le­ko je po­znat kao me­sto na kom su se hva­ta­le ve­li­ke de­ve­ri­ke i dru­gi ci­pri­ni­di te le­pi smu­đe­vi. Po­sled­njih go­di­na zi­mi naj­vi­še pri­vla­či lju­bi­te­lje lo­va smu­đa ka­me­nja­ra (na va­ra­li­ce i pri­rod­ne mam­ce), a u to­pli­jem de­lu se­zo­ne op­se­da­ju ga sve broj­ni­ji »bi­ko­lov­ci«. Na­čin na­stan­ka dik­ti­ra i kon­fi­gu­ra­ci­ju te­re­na, pa Rud­nik od­li­ku­ju pre­te­žno šljun­ko­vi­to dno, ve­li­ka du­bi­na (ko­ja na po­je­di­nim me­sti­ma pre­la­zi i 40 m), te mno­štvo na­glih pre­la­za, ka­ska­da i ru­pa, kao i broj­ne uva­le i pla­toi, a uz to u pri­o­ba­lju ima i do­sta pa­nje­va i dru­gog kr­ša. Sve to, da­ka­ko, od­go­va­ra smu­đu i ra­znoj dru­goj ri­bi, pa na Rud­nik osim ri­bo­lo­va­ca iz Ko­vi­na i oko­li­ne do­la­ze i Sme­de­rev­ci, Ko­stol­ča­ni, Po­ža­re­vlja­ni, Be­o­gra­đa­ni, kao i ri­bo­lov­ci iz znat­no uda­lje­ni­jih me­sta. Sto­ga u ve­ćem de­lu go­di­ne ni­je la­ko na­ći slo­bod­no a iole iz­gled­no me­sto, po­go­to­vo ka­da pro­ra­di smuđ ka­me­njar.

PRET­PO­STA­VLJAM DA SE NA OSNO­VU go­re na­ve­de­nog ve­ći­na ko­le­ga ko­je ni­su bi­le na Rud­ni­ku pi­ta ka­ko se tu uop­šte mo­že pe­ca­ti ul­tra­la­kim pri­bo­rom. Na­rav­no, ne­ma spo­ra da je u si­tu­a­ci­ja­ma ka­da je ri­ba vr­lo da­le­ko (a de­ša­va se i da se ja­vlja sa­mo na pre­ko 50 m od oba­le) efi­ka­sni­ji pri­stup sa ote­ža­njem od 10 pa do čak 20 g, jer je­di­no ta­ko mo­že­mo do­ba­ci­ti do­volj­no da­le­ko, ali ja mno­go vi­še vo­lim da ov­de lo­vim bli­že oba­li, što je mo­gu­će i ve­o­ma efi­ka­sno baš uz upo­tre­bu »či­sto­krv­nih« ul­tra­lajt kom­ple­ta.

Mo­ja glav­na alat­ka za »ru­da­re­nje« smu­đa i smu­đa ka­me­nja­ra je štap Oku­ma Psycho Perch du­ži­ne 230 cm i de­kla­ri­sa­ne te­ži­ne ba­ca­nja od 1 do 8 g. To je mo­del br­ze ak­ci­je i po mo­joj pro­ce­ni ne­što ve­će re­al­ne t.b., ali je isto­vre­me­no do­volj­no ose­tljiv da se nji­me mo­že vr­lo uspe­šno lo­vi­ti i sa te­re­ti­ma od 2 g na­vi­še, a ima sna­ge da se iz­bo­ri i sa krup­ni­jom ri­bom, što je me­ni pre­ko po­treb­no. Na nje­mu je ma­ši­ni­ca Oku­ma Aza­ki 20, na či­joj špul­ni je upre­de­na stru­na Va­ri­vas preč­ni­ka 0,08 mm, a pred­vez je naj­če­šće od naj­lo­na de­blji­ne 0,25 mm, ma­da se de­ša­va i da pe­cam bez nje­ga ako ga če­sto ki­dam zbog za­pi­nja­nja za pa­nje­ve ili dru­ge pre­pre­ke a ne že­lim da gu­bim pre­vi­še... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 599-)

 

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...