• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-666

Sadržaj broja 666

RI­BO­LOV BR. 666 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 3. JULA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

VRA­ĆA­NJE NI­JE ZA­BRA­NJE­NO (O du­go­več­noj za­blu­di de­la ri­bo­lo­va­ca, pro­is­te­kloj iz krat­ko va­že­ćeg pro­pi­sa)

TA­LA­SI TR­ZA­JA NA BLI­ŽEM HRA­NI­LI­ŠTU (Neo­če­ki­va­no uspe­šno pe­ca­nje na fi­der na ma­lom du­nav­cu kod Ga­ja)

CR­TA­NJE PA­RA­LE­LA VO­BLE­ROM (Ka­ko se smuđ le­ti lo­vi na ve­li­koj rav­ni­čar­skoj re­ci)

TAM­NA HRA­NA I KOK­TEL NA UDI­CI (Fan­ta­stič­no fi­de­ri­sa­nje na ču­ve­noj pla­ži na Sa­vi kod Mar­ti­na­ca)

ŠTU­KA I SOM RET­KI, BAN­DAR SI­TAN (Ma­lo do­brih ulo­va na po­čet­ku va­ra­li­čar­ske se­zo­ne 2026. na Vla­sin­skom je­ze­ru)

OV­DE PU­FI, ON­DE CR­VI (Lov iste ri­be na dva raz­li­či­ta te­re­na u do­njem to­ku Sa­ve)

U INAT BA­GE­RI­MA Le­pi ulo­vi na star­tu so­ma­ro­ške se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

LE­GEN­DA SA ČE­TI­RI LI­CA ( Pred­sta­vlja­mo je­dan od kult­nih ja­pan­skih vo­ble­ra mo­der­nog va­ra­li­ča­re­nja: Zip­ba­its Rig­ge 70)

KA­PI­TAL­CI OD JU­TRA DO MRA­KA (Ne­za­bo­ra­van še­sto­dnev­ni lov ci­pri­ni­da na ita­li­jan­skom je­ze­ru Sa­la­sko)

OD GLA­VI­NJA­RA DO LEP­TI­RA (Pro­leć­ne so­ma­ro­ške raz­gled­ni­ce)

ŠA­RE­NO DRU­ŠTVO NA PRE­LA­ZU (Po­tra­ga za smu­đem na To­ploj Mla­vi do­ne­la i tro­fej­nu štu­ku i krup­nog bu­co­va)

IZ­NE­NA­ĐE­NJE USRED GRA­DA (I naj­to­pli­ji deo se­zo­ne mo­že da­ti le­pe ulo­ve gra­blji­vi­ca na rav­ni­čar­skim re­ka­ma)

RAJ (I) ZA SMU­ĐA­RO­ŠE (Ri­bo­lo­vač­ke pri­če: Ebro iz dru­gog ugla)

UZ RT PA NIZ STRU­JU (Šta ra­di­ti na mo­ru ka­da iz­gled­na po­zi­ci­ja iz­ne­ve­ri)

SAN PO­STAO JA­VA (Ne­za­bo­rav­no is­ku­stvo sa re­vi­ra Ti­fran na Li­mu)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Klinč-pa­lo­mar

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Dva so­ma na kok­tel

IZ­LOG

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 667 IZ­LA­ZI U PE­TAK 17. JULA 2026.

Ma­lo-poma­lo, a da to sko­ro ni­smo re­gi­stro­va­li, tro­me­tar­ski va­ra­li­čar­ci su pre­sta­li da ap­so­lut­no do­mi­ni­ra­ju na­šim vo­da­ma. Sve vi­še blin­ke­ra­ša ko­ri­sti mo­de­le du­ge 2,7 m, pa i znat­no kra­će u mno­gim vi­do­vi­ma lo­va ve­štač­kim mam­ci­ma. Da li je to oprav­da­no ili je posre­di sa­mo još jed­na mo­da?

Do pre sa­mo ne­ko­li­ko go­di­na po­sto­ja­lo je ne­što oko če­ga su se sko­ro svi ri­bo­lov­ci sla­ga­li. Bi­lo je to pi­ta­nje po­želj­ne du­ži­ne šta­pa za va­ra­li­ča­re­nje. Ogrom­na ve­ći­na tvr­di­la je, na­i­me, isto – du­ži je bo­lji! To je bi­lo pri­lič­no neo­bič­no i te­ško ob­ja­šnji­vo, po­go­to­vo ako se uzme u ob­zir da va­ra­li­ča­ri, uz mu­ši­ča­re, ima­ju – kad je reč o raz­li­či­tim du­ži­na­ma – prak­tič­no naj­ši­ri mo­gu­ći iz­bor šta­po­va na ras­po­la­ga­nju. Sa dru­ge stra­ne, mno­gi su se pi­ta­li za­što kon­struk­to­ri i pro­iz­vo­đa­či pra­ve kra­će mo­de­le ako ih ni­ko ne ku­pu­je. U na­red­nim re­do­vi­ma pred­sta­vi­ću vam mi­šlje­nje onih ko­ji su na na­šim pro­sto­ri­ma još u ma­nji­ni, prem­da s nji­ma uve­re­nje de­li sve ve­ći broj blin­ke­ra­ša.

Duži nije bolji velika

NI­JE MO­GU­ĆE TAČ­NO RE­ĆI ko je za va­ra­li­čar­ski štap pro­pi­sao »nor­mu« od tri me­tra. Mo­žda je, iz na­zo­vi­froj­dov­ske per­spek­ti­ve, iz ne­kog pro­go­vo­ri­la po­ti­snu­ta sek­su­al­nost (»što du­ži, to bo­lji«). Ša­lu na stra­nu, u jed­nom tre­nut­ku su na ovim pro­sto­ri­ma bi­li po­pu­lar­ni i mo­de­li od 3,3 m (a tra­ži­li su se i du­ži!), ali je ipak ve­ći­na ko­ri­sni­ka šta­po­ve od tri me­tra sma­tra­la ide­al­nim. Ta­kvi su se ube­dlji­vo naj­vi­še tra­ži­li i pro­da­va­li. Ko god je po­ku­šao da ku­pi ne­ki mo­del od 2,7 m ili kra­ći bio je do­če­kan ube­đi­va­nji­ma ka­ko gre­ši jer mu ti »kra­te­ži« ne­će va­lja­ti ni za šta osim even­tu­al­no za ne­ke vi­do­ve va­ra­li­ča­re­nja iz čam­ca. Deo od­go­vor­no­sti za to uvre­že­no mi­šlje­nje sva­ka­ko su sno­si­li i uvo­zni­ci i di­stri­bu­te­ri, ko­ji su for­si­ra­li upra­vo tro­me­tra­še.

Ka­da sam pre do­brih 25 go­di­na na kult­nom be­o­grad­skom ri­bo­lo­vač­kom »bu­vlja­ku«, ta­da lo­ci­ra­nom na po­čet­ku uli­ce 27. mar­ta, kod Vu­ko­vog spo­me­ni­ka, ku­pio je­dan od svo­jih pr­vih Da­i­wa šta­po­va du­ži­ne 2,7 m, ve­ći­na ko­le­ga me je do­bro­na­mer­no tap­ša­la po ra­me­nu uz opa­sku da je štap »od­li­čan, ali ma­lo kra­tak«. Pro­bao sam još ta­da da ne­kim dru­ga­ri­ma ob­ja­snim ka­ko je zbog kra­ćeg ru­ko­hva­ta i do­ne­kle po­me­re­nog po­lo­ža­ja dr­ža­ča ma­ši­ni­ce, ak­tiv­na du­ži­na mo­de­la od 2,7 m sa­mo 10-15 cm ma­nja od one kod stan­dard­nog tro­me­tra­ša (jer su ti du­ži va­ra­li­čar­ci uglav­nom ima­li du­že ru­ko­hva­te, a ro­len­hal­ter je sa­mim tim bio po­me­ren bli­že vr­hu šta­pa). Ipak, ve­ći­na je i da­lje osta­ja­la pri du­ži­ni od tri me­tra. Sit sam se na­pe­cao sa tom Da­i­wom i ni­jed­nog tre­nut­ka ni­sam pri­me­tio da je in­fe­ri­or­na u od­no­su na ne­ki tro­me­traš. Ka­da sam ko­nač­no sku­pio do­volj­no pa­ra za ku­po­vi­nu šta­pa Ho­u­se of Hardy, pr­vi mo­del ko­ji sam po­že­leo je bio Fa­vo­u­ri­te od 8 sto­pa i 6 in­ča (2,59 m). Svi su uz­di­sa­li za mo­de­lom od 10 sto­pa (3,05 m), a ja sam že­leo baš po­me­nu­ti kra­ći, jer sam već ta­da ose­tio pred­no­sti kra­ćih šta­po­va... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 363-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...