• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-637

Sadržaj broja 637

RI­BO­LOV BR. 637 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 23. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

NE­KOM MU­ČE­NJE, NE­KOM UŽI­VA­NJE (Lič­ni stav o ci­lja­nom pe­ca­nju i vra­ća­nju ri­ba is­pod me­re)

PRO­ME­NA DO­NO­SI PRE­O­KRET (Mo­že li se uspe­šno lo­vi­ti me­tod fi­de­rom na »di­vljim« vo­da­ma)

OD PLOV­ČI­ĆA DO ME­TO­DA (Jed­ni od nas: Vuk Plo­čić i Vu­ka­šin Moj­si­lo­vić, Va­lje­vo)

DA NE BI BOL­TU­ŠKE (Za­bav­no plov­ka­re­nje bar­ske ba­bu­ške, bez ika­kve pri­ma­me)

10 BA­BU­ŠKI U KI­LO!? (Krat­ko »is­tra­ži­vač­ko« pe­ca­nje na Obla­čin­skom je­ze­ru)

BRA­TE, DAJ KLJUČ OD KO­LA... (Ri­bo­lo­vač­ka pri­ča o na­pra­sno pre­ki­nu­tom pe­ca­nju ko­je se ne za­bo­ra­vlja)

ČE­TI­RI KAO DVA (Is­pro­ba­no na vo­di: Va­ra­li­ča­rac Zeck Troy, 2,4 m, te­ži­ne ba­ca­nja 15–50 g)

324 KG RI­BE NA NAJ­TE­ŽEM PE­CA­NJU U ŽI­VO­TU! (Ša­ran­ski ri­bo­lov za pam­će­nje na je­ze­ru Ma­vro­vi­ca)

VE­LI­KE SU SA­MO PRA­TI­LE (Us­pe­šan po­če­tak se­zo­ne štu­ko­lo­va na Vla­sin­skom je­ze­ru)

BO­LJE LAJV JET­FIN NE­GO LAJVS­KUP (pPro­leć­no ul­tra­lajt va­ra­li­ča­re­nje u Bo­ki Ko­tor­skoj)

LET STRU­NE I GNE­ZDA (Za­što na­sta­ju čvo­ro­vi na ple­te­ni­ci pri pe­ca­nju sta­ci­o­nar­ci­ma i ka­ko ih iz­be­ći)

IS­PU­NJE­NI DE­ČAČ­KI SNO­VI (Ka­ko sam od ma­šta­nja o Dri­ni sti­gao na slo­ve­nač­ke sal­mo­nid­ne vo­de)

ŠA­RAG, PIC, KAN­TAR I PA­GAR (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu naj­ce­nje­ni­jih lju­skav­ki Ja­dra­na – II deo)

JUL U MA­JU (Va­ra­li­ča­re­nje pa­strm­ke na Mla­vi i Kru­paj­skoj re­ci

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (IX): Mno­go uda­ra­ca, ma­lo ulo­va!?

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (VI­II): Du­ge pe­calj­ke

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 638 IZ­LA­ZI U PE­TAK 6. JUNA 2025.

Iako je kod nas odav­no odo­ma­ćen ri­bo­lo­vač­ki po­zdrav: »Bi­stro«, s raz­lo­gom je uvre­že­no mi­šlje­nje da se ve­ći­na vr­sta naj­bo­lje lo­vi u mut­nom, a da u vo­di ve­li­ke pro­vid­no­sti ni glad­nu ri­bu ni­je la­ko na­ve­sti da uzme ma­mac, po­go­to­vo ve­štač­ki. Me­đu­tim, taj pro­blem ni­je ne­re­šiv, uko­li­ko se dr­ži­mo ne­kih pra­vi­la

Me­se­če­ve me­ne, va­zdu­šni pri­ti­sak, pre­ja­ko sun­ce ili ve­li­ka oblač­nost, nat­pro­seč­no vi­sok od­no­sno ni­zak vo­do­staj, pre­ma­la ili pre­ve­li­ka pro­vid­nost vo­de i br­zi­na to­ka sa­mo su ne­ki od me­đu­sob­no po­ve­za­nih fak­to­ra ko­ji mo­gu uti­ca­ti na ak­tiv­nost ri­be i naš uspeh u pe­ca­nju. A ka­ko se ide­al­ni sklop okol­no­sti iz­u­zet­no ret­ko do­ga­đa, s raz­lo­gom mno­gi ri­bo­lov­ci kon­sta­tu­ju: »Uko­li­ko bih če­kao da uslo­vi bu­du sa­vr­še­ni, go­di­šnje bih upi­sao jed­no dva iz­la­ska na vo­du«. Na­rav­no, zbog to­ga svi mi ko­ji pe­ca­nju pri­stu­pa­mo ozbilj­ni­je, tj. ko­ji­ma je ono bi­tan deo ži­vo­ta, ne če­ka­mo te da­ne u ko­ji­ma bi na­ma i ri­bi sve bi­lo po­ta­man, već na vo­du ide­mo on­da ka­da mo­že­mo i na li­cu me­sta na­sto­ji­mo da se pri­la­go­di­mo za­te­če­noj si­tu­a­ci­ji ka­ko bi­smo iz nje iz­vu­kli mak­si­mum. 

JED­NU OD NAJ­NE­PO­VOLJ­NI­JIH kom­bi­na­ci­ja bit­nih uslo­va za ri­bo­lov­ca, po mom do­sa­da­šnjem is­ku­stvu, u va­ra­li­ča­re­nju gr­ge­ča (ban­da­ra) na je­ze­ri­ma či­ne bi­stra vo­da i sun­ča­no vre­me. U po­sled­njih ne­ko­li­ko go­di­na do­sta vre­me­na pro­veo sam na Sav­skom je­ze­ru u Be­o­gra­du (Adi Ci­gan­li­ji) i na Sre­br­nom je­ze­ru kod Ve­li­kog Gra­di­šta. Te dve sta­ja­ći­ce od­li­ku­ju se iz­u­zet­no ve­li­kom pro­vid­no­šću to­kom svih 12 me­se­ci, što u su­šti­ni od­go­va­ra gr­ge­ču, kao ri­bi ko­ja se u po­tra­zi za hra­nom u ve­li­koj me­ri osla­nja na vid (pa je za­to u obe­ma sra­zmer­no bro­jan, a u Sav­skom je­ze­ru i kru­pan). Ali on svoj vid ko­ri­sti i da uoči opa­snost od­no­sno sve što je sum­nji­vo na po­ten­ci­jal­nom ple­nu, pa u uslo­vi­ma do­bre vi­dlji­vo­sti po­sta­je iz­u­zet­no te­ško na­ve­sti ga da uzme ma­mac. Zbog to­ga ulov ni­je sva­ki put za­ga­ran­to­van, ali ako do­volj­no če­sto ide­mo na pe­ca­nje, na­u­či­će­mo ka­ko da pre­va­ri­mo ri­bu i u ta­kvim uslo­vi­ma i ka­ko da im se pri­la­go­di­mo na na­čin ko­ji će omo­gu­ći­ti naj­bo­lji ulov. 

KA­DA JE VRE­ME SUN­ČA­NO A vo­da iz­ra­zi­to bi­stra, pre­ko le­ta će­mo naj­ve­će šan­se da hva­ta­mo gr­ge­če na va­ra­li­ce ima­ti u pe­ri­o­di­ma sla­bi­je vi­dlji­vo­sti. Na je­ze­ri­ma na ko­ji­ma pre­ko da­na ima ku­pa­ča, to je pre sve­ga ra­no ju­tro, tj. cik zo­re i pr­vi sat na­kon iz­la­ska sun­ca, a ta­mo gde je lju­di ma­nje ili gde mo­že­mo da pe­ca­mo iz čam­ca (npr. na Vla­sin­skom ili Gru­žan­skom je­ze­ru), i te ka­ko se is­pla­ti i pe­ca­nje pred za­la­zak sun­ca, ka­da su mo­gu­ći fan­ta­stič­ni ulo­vi za krat­ko vre­me, tj. ve­li­ka ak­tiv­nost ri­be. Na­rav­no, uko­li­ko ne­ma gu­žve mo­že­mo i usred le­ta lo­vi­ti ceo dan, ali mo­je is­ku­stvo go­vo­ri da su šan­se ta­da znat­no ma­nje ne­go u dva go­re­po­me­nu­ta cu­ga... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 579-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...