• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Kao što smo i pred­vi­de­li još kra­jem zi­me, ova go­di­na na Vla­sin­skom je­ze­ru do­ne­la je od­li­čan rad so­ma i broj­ne tro­fej­ne ulo­ve te vr­ste. Naj­vi­še ri­ba uhva­će­no je vu­čom va­ra­li­ca iza čam­ca po­kre­ta­nog mo­to­rom, pa su na taj na­čin po­sled­njih ne­de­lja i me­se­ci lo­vi­le i mno­ge ko­le­ge ko­je do sa­da ni­su ozbilj­ni­je upra­žnja­va­le tu teh­ni­ku, u ko­joj ne­ke stva­ri o ko­ji­ma ma­lo ko do­sled­no vo­di ra­ču­na mo­gu bi­ti od ve­li­kog zna­ča­ja za uspeh

Va­ra­li­ča­re­nje so­ma na Vla­sin­skom je­ze­ru dru­ga­či­je je od onog uobi­ča­je­nog na ni­zij­skim vo­da­ma, bu­du­ći da ta vi­so­ko­pla­nin­ska aku­mu­la­ci­ja, s ob­zi­rom na to da joj je vo­da re­la­tiv­no hlad­ni­ja, ni­je ti­pič­no sta­ni­šte ove vr­ste. Sto­ga je lov so­ma va­ra­li­ča­re­njem na ovom je­ze­ru to­kom ce­le se­zo­ne, pa i le­ti, ne­u­po­re­di­vo bo­lji u naj­to­pli­jem de­lu da­na (a ne u ve­čer­njim sa­ti­ma!), kao i u po­vr­šin­skim, od­no­sno to­pli­jim slo­je­vi­ma vo­de, a ne pri dnu; pri­tom je iz ne­kog raz­lo­ga mno­go uspe­šni­ji tro­lin­gom, tj. vu­čom va­ra­li­ca čam­cem, ne­go za­ba­ci­va­njem, bi­lo iz čam­ca ili sa oba­le. U na­stav­ku tek­sta do­no­si­mo se­dam sa­ve­ta za lov so­ma tro­lin­gom na ovoj aku­mu­la­ci­ji na ko­ju do­la­zi sve vi­še ri­bo­lo­va­ca iz ra­znih de­lo­va Sr­bi­je.

1. VRE­ME I VRE­MEN­SKE PRI­LI­KE. U ju­lu i av­gu­stu, šan­se za ulov va­ra­li­ča­re­njem naj­ve­će su u naj­to­pli­jem de­lu da­na, tj. po­čev od po­dne­va pa u na­red­nih pet-šest sa­ti, dok su pre i na­kon tog pe­ri­o­da sa­svim ma­le. Ulo­vi se jed­na­ko ostva­ru­ju u svim vre­men­skim pri­li­ka­ma, ta­ko da tre­ba iz­be­ga­va­ti tre­nut­ke pred ne­vre­me i gr­mlja­vi­nu (što se obič­no sma­tra naj­po­volj­ni­jim vre­men­skim uslo­vi­ma za ulov), pre sve­ga zbog lič­ne bez­bed­no­sti, jer je opa­snost od uda­ra gro­ma na Vla­sin­skom je­ze­ru re­al­na i tu pret­nju tre­ba ozbilj­no shva­ti­ti!

2. ME­STO. Prem­da su iz­gle­di naj­bo­lji u ju­žnom (pli­ćem i to­pli­jem) de­lu je­ze­ra, so­mo­vi se hva­ta­ju i u du­bljem sre­di­šnjem de­lu, uklju­ču­ju­ći i ve­li­ki Bi­lja­nin za­liv. Naj­ma­nje ulo­va ostva­re­no je u se­ver­nom i naj­du­bljem de­lu je­ze­ra, gde se uli­va­ju i dva ka­na­la sa znat­ni­jom ko­li­či­nom hlad­ne pla­nin­ske vo­de.

Lo­vi se jed­na­ko do­bro na svim dis­tan­ca­ma od oba­le, ka­ko u sa­mom pri­o­ba­lju ta­ko i na sre­di­ni je­ze­ra. Ipak, do­bro je pra­ti­ti po­ja­vu ja­ta sit­ni­je ri­be ko­jom se som hra­ni - ba­bu­ške, ohrid­ske pi­se, ban­da­ra i dru­gih vr­sta bli­že pri­o­ba­lju ili pak ja­ta ohrid­ske pi­se i pla­ši­ce ko­ja pli­va­ju pod sa­mom po­vr­ši­nom na sre­di­ni je­ze­ra, jer se vr­lo če­sto ulo­vi ostva­ru­ju baš u bli­zi­ni pri­me­će­nog ja­ta sit­ne ri­be.

3. DU­BI­NA. U ju­žnom de­lu je­ze­ra, gde se naj­če­šće ostva­ru­ju ulo­vi so­ma tro­lin­gom, pri uobi­ča­je­nom vo­do­sta­ju za pe­riod ju­li-av­gust (oko 1 m is­pod mak­si­mal­nog), du­bi­na se kre­će od 4 m do 6 m, a u sre­di­šnjem de­lu je­ze­ra je 4 do 16 m. Ipak, u oko 90% slu­ča­je­va so­mo­vi na­pa­da­ju va­ra­li­ce na du­bi­ni od 1 m do 4 m, ko­li­ka god da je du­bi­na tu gde se ja­ve, dok su ulo­vi so­ma va­ra­li­com uop­šte, pa i tro­lin­gom, na du­bi­na­ma ve­ćim od 5 m sa­svim ret­ki. Ob­ja­šnje­nje mo­že bi­ti to da tem­pe­ra­tu­ra vo­de u tom pe­ri­o­du go­di­ne opa­da za sko­ro 1° C na sva­ki me­tar du­bi­ne, pa je som na ve­ćim du­bi­na­ma ma­nje ak­ti­van i ne­ma mno­go vo­lje da jur­ca za va­ra­li­ca­ma.

4. PRI­BOR. Na je­ze­ru, u zo­ni mo­gu­ćeg tro­lin­ga, ne­ma kr­ša i ra­znih pri­rod­nih pre­pre­ka u vo­di (već sa­mo za­bo­ra­vlje­nih i po­to­plje­nih "bo­va" ne­sa­ve­snih ri­bo­lo­va­ca... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u li­stu Ri­bo­lov br. 563-)

 

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...