• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

I ove zi­me ve­li­ki deo onih ko­ji pe­ca­ju i u naj­hlad­ni­je do­ba go­di­ne for­si­ra de­lo­ve re­ka i sta­ja­ći­ca na ko­ji­ma se ri­ba oku­plja u ja­ti­ma ka­ko bi sa­če­ka­la po­volj­ni­je uslo­ve za ži­vot i pro­du­že­nje vr­ste. Ni­su, me­đu­tim, ma­lo­broj­ni ni oni ko­ji sma­tra­ju da bi ri­bo­lov u zi­mov­ni­ci­ma tre­ba­lo dru­ga­či­je ure­di­ti, ogra­ni­či­ti na ne­ki na­čin, pa čak i za­bra­ni­ti, premda ima i onih ko­ji is­ti­ču da on ima i bar jed­nu do­bru stra­nu

Sva­ke go­di­ne u ovo do­ba na na­šim re­ka­ma sve­do­ci smo istih pri­zo­ra. Na ve­ći­ni iole pri­stu­pač­nih po­zi­ci­ja na ko­ji­ma se ri­ba gru­pi­še ra­di pre­zi­mlja­va­nja, a na ko­ji­ma je pe­ca­nje do­zvo­lje­no, bu­kval­no da­no­noć­no vla­da­ju gu­žve, jer se u po­tra­zi za bo­ga­tim ulo­vom na ta me­sta sja­te broj­ni ri­bo­lov­ci sa svih stra­na. Mno­gi od njih sprem­ni su da i na tem­pe­ra­tu­ra­ma is­pod nu­le spa­va­ju u ko­li­ma ili da sa­ti­ma se­de kraj va­tre na sa­moj oba­li sa­mo da bi za­u­ze­li me­sto na kom oče­ku­ju da će se na­pe­ca­ti.

Ne­ki idu i ko­ji ko­rak da­lje od to­ga, pa for­mi­ra­ju eki­pe či­ji se čla­no­vi, jed­nom kad za­po­sed­nu deo oba­le, bu­kval­no or­ga­ni­zu­ju kao za rad po sme­na­ma ka­ko bi ot­klo­ni­li i te­o­ret­sku mo­guć­nost da taj deo bu­de ne­kom dru­gom ma­kar i na sa­mo ne­ko­li­ko sa­ti do­stu­pan. Pri tom, ru­ku na sr­ce, oni ko­ji ne pe­ca­ju van do­zvo­lje­nog vre­me­na (od 6 do 18 č), već sa­mo »dr­že po­lo­žaj«, spre­ča­va­ju­ći dru­ge da se tu sme­ste, ne kr­še ni­je­dan pro­pis, ali se o ne­ka­kvom fer-ple­ju i ko­le­gi­jal­no­sti te­ško mo­že go­vo­ri­ti. A kao i u svim dru­gim si­tu­a­ci­ja­ma u ko­ji­ma po­je­di­nac ili gru­pa na­sto­je da uzmu za se­be ne­što na šta i dru­gi po­la­žu pra­vo, ni­su ret­ke sva­đe, pa na­ža­lost čak ni tu­če usled že­lje da se do­đe do po­zi­ci­je na ko­joj će bi­ti mo­gu­će la­ko is­pu­ni­ti pa i pre­ma­ši­ti dnev­nu kvo­tu ulo­va, o ko­joj ve­ći­na »zi­mov­nič­kih pro­fe­si­o­na­la­ca« vo­di ra­ču­na ko­li­ko i o lanj­skom sne­gu, bu­du­ći da (čast iz­u­ze­ci­ma) od­no­se sve što uhva­te. Na­rav­no, o to­me da do­bar deo te ri­be za­vr­ši i na cr­nom tr­ži­štu iz­li­šno je pi­sa­ti.

Osim što ne do­pri­no­si una­pre­đe­nju ri­bo­lo­vač­ke kul­tu­re, bon­to­na i fer-ple­ja, taj per­ma­nent­ni ve­li­ki pri­ti­sak na zi­mov­ni­ke pred­sta­vlja i ve­li­ki pri­ti­sak na ri­blji fond, či­ja je ne­mi­nov­na po­sle­di­ca sma­nje­nje po­pu­la­ci­je vr­sta ko­je se to­kom pe­ri­o­da gru­pi­sa­nja naj­vi­še pe­ca­ju. Da ne bu­de ne­spo­ra­zu­ma, na­gla­ša­vam da ni­sam pro­tiv uzi­ma­nja ri­be u okvi­ru pro­pi­sa i ne mi­slim da se bi­lo ko­me mo­že za­me­ri­ti to što od­no­si ono­li­ko ri­be ko­li­ko je do­zvo­lje­no, ali bih la­gao ka­da bih re­kao da imam raz­u­me­va­nja za one ko­ji pe­ca­ju po 20-30 da­na me­seč­no i sva­kog da­na od­ne­su do­zvo­lje­nu ko­li­či­nu ri­be ili vi­še od to­ga, bi­lo da tu ri­bu de­le kom­ši­ja­ma, da njo­me hra­ne svi­nje ili je pro­da­ju. Ni­je uop­šte te­ško po­mno­ži­ti pro­seč­ni broj ri­bo­lo­va­ca u ma kom zi­mov­ni­ku sa bro­jem ri­bo­lov­nih da­na to­kom ko­jih je gru­pi­sa­na ri­ba naj­če­šće pri­lič­no lak plen i on­da sa pro­seč­nom ko­li­či­nom dnev­nog ulo­va, pa iz­ra­ču­na­ti ko­li­ko se to­na (ne­gde i de­se­ti­na to­na) ri­be, od če­ga ve­ći­nu či­ne pol­no zre­le je­din­ke, sva­ke zi­me iz na­ših vo­da iz­lo­vi pre ne­go što se iz­mre­sti. O to­me ko­li­ki gu­bi­tak za ri­blji fond ti­me na­sta­je mo­že se di­sku­to­va­ti, ali ve­ru­jem da ne­ma spo­ra da on ni­je ma­li.

Ve­ći­na ko­ri­sni­ka ri­bar­skih pod­ruč­ja sla­že se da na­va­la na zi­mov­ni­ke, tj. na ri­bu ko­ja se u njih skla­nja da bi ne­ka­ko pre­ži­ve­la za nju naj­go­ri deo go­di­ne, ni­je do­bra, ali se ne tru­de svi pre­vi­še oko to­ga da je sma­nje, po­što vr­lo do­bro zna­ju da će zna­tan broj ri­bo­lo­va­ca lak­še pre­ći pre­ko svih ne­ga­tiv­no­sti ko­ji­ma se na vo­di sre­će pre­ko go­di­ne uko­li­ko u ovom de­lu se­zo­ne upe­ca­nom ri­bom do­bro po­pu­ni za­mr­zi­vač. Za­to se de­lo­vi re­ka na te­ri­to­ri­ji Sr­bi­je na ko­ji­ma je pe­ca­nje za­bra­nje­no ili na ne­ki na­čin ogra­ni­če­no jer na nji­ma ri­ba zi­mu­je mo­gu prak­tič­no iz­bro­ja­ti na pr­ste jed­ne ru­ke. A ta­kav pri­stup pro­ve­re­no da­je re­zul­ta­te i u lo­vu i u ri­bo­lo­vu i pri­me­nju­je se u mno­gim ze­mlja­ma, bi­lo ta­ko što se u ne­kim zi­mov­ni­ci­ma ne pe­ca ni­ka­da ili ta­ko što se sva­ke go­di­ne na is­toj re­ci od pe­ca­nja iz­u­zi­ma dru­gi zi­mov­nik, ka­ko bi se ri­bi ko­ja se tu oku­plja da­la pri­li­ka da neo­me­ta­no pre­ži­vi i iz­mre­sti se na­red­nog pro­le­ća. Ko­li­ko mi je po­zna­to, od ze­ma­lja u okru­že­nju ta­kav pri­stup pri­me­nji­van je sa uspe­hom do­sko­ra na ne­kim hr­vat­skim re­ka­ma.

Ru­ku na sr­ce, ima ko­ri­sni­ka ko­ji na­sto­je da su­zbi­ju pre­ko­mer­no od­no­še­nje ri­be i lov na ne­do­zvo­lje­ne na­či­ne, pa nji­ho­ve ču­var­ske slu­žbe če­sto obi­la­ze zi­mov­ni­ke, a ne­ki i za­bra­nju­ju pe­ca­nje na plo­vak na po­je­di­nim re­vi­ri­ma... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 547-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...