• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Ne­for­mal­na tak­mi­če­nja jed­na su od bit­ni­jih ak­tiv­no­sti mno­gih ri­bo­lo­vač­kih or­ga­ni­za­ci­ja, ne sa­mo za­to što im mo­gu do­ne­ti ne­što nov­ca, pre­ko po­treb­nog za funk­ci­o­ni­sa­nje, već pre svega zbog to­ga što ja­ča­ju ko­lek­tiv­ni duh i ose­ćaj so­li­dar­no­sti, ve­o­ma dra­go­ce­ne ko­he­ziv­ne fak­to­re za sva­ki skup lju­di ko­ji ima­ju isti ci­lje­ve i po­tre­be za ko­je se tre­ba (iz)bo­ri­ti

Već bez­ma­lo 30 go­di­na ši­rom Sr­bi­je odr­ža­va­ju se broj­ne ri­bo­lo­vač­ke »..ija­de« (smu­đi­ja­de, štu­ki­ja­de, so­mo­vi­ja­de...). Ta ne­for­mal­na i ne­zva­nič­na tak­mi­če­nja, na ko­ji­ma se pe­ca una­pred od­re­đe­nom teh­ni­kom i naj­če­šće lo­ve gra­blji­vi­ce, po­seb­no su uče­sta­la u je­sen, ka­da bi po te­o­ri­ji ve­ći­na ri­ba tre­ba­lo naj­bo­lje da ra­di i da se uspe­šno lo­vi ne sa­mo u svi­ta­nje i su­mrak već i pre­ko da­na, kad se iz or­ga­ni­za­ci­o­nih raz­lo­ga ta­kva nad­me­ta­nja i odr­ža­va­ju.

Po­sma­tra­no iz ugla re­zul­ta­ta ko­ji se na ve­ći­ni ta­kvih tak­mi­če­nja po­sti­žu, tj. ostva­re­nih ulo­va, ne bi se baš mo­glo re­ći da ona do­pri­no­se po­pu­la­ri­za­ci­ji ri­bo­lo­va, tj. pri­vla­če­nju lju­di da se pe­ca­njem ba­ve. Ret­ko se, na­i­me, de­si, u slu­ča­je­vi­ma ka­da se ide na gra­blji­vi­ce, da i sa­mo tre­ći­na tak­mi­ča­ra ima bi­lo ka­kav ulov, pa go­to­vo da ne­ve­ri­cu iza­zi­va re­zul­tat ostva­ren 14. no­vem­bra na ju­bi­lar­noj de­se­toj Smu­đi­ja­di u or­ga­ni­za­ci­ji KSR Du­nav iz Ka­ra­vu­ko­va. Na toj po­pu­lar­noj i tra­di­ci­o­nal­no od­lič­no or­ga­ni­zo­va­noj ma­ni­fe­sta­ci­ji je od 60 tak­mi­ča­ra njih 18 uhva­ti­lo smu­đa (i to ukup­no 24 ko­ma­da), a ulov od 1.515 g bio je Da­ni­je­lu Maj­sto­ro­vi­ću do­vo­ljan tek za pe­to me­sto –  po­bed­nik Igor Grek­sa imao je ulov od 3.090 g, dru­go­pla­si­ra­ni Ne­ma­nja Zec pre­va­rio je smu­đa od 3.060 g, 2.545 g do­ne­lo je tre­će me­sto Mi­lo­šu To­mi­ću, a Bo­ži­dar Kan­dić bio je če­tvr­ti sa 1.615 g. Sa­mo po to­me gle­da­no, mo­glo bi se za­klju­či­ti da smu­đa u gor­njem to­ku Du­na­va kroz Sr­bi­ju ima do­sta ili bar znat­no vi­še ne­go dru­gde, ali bez pre­te­ri­va­nja 9 od 10 do­brih po­zna­va­la­ca tog te­re­na re­ći će da sta­nje po­pu­la­ci­je te ri­be (i ve­ći­ne dru­gih vr­sta) mo­žda još uvek je­ste bo­lje ne­go na ne­kim dru­gim vo­da­ma i re­vi­ri­ma, ali da je da­le­ko od do­brog i da se, što je još go­re, ne mo­že re­ći da se po­pra­vlja, tj. da se vi­de bi­lo ka­kvi po­zi­tiv­ni po­ma­ci u ču­va­nju ri­bljeg fon­da. Što, na­rav­no, da ne bu­de ni naj­ma­njeg ne­spo­ra­zu­ma, ne­ma baš ni­ka­kve ve­ze ni sa udru­že­njem iz Ka­ra­vu­ko­va (ko­je ni­je ko­ri­snik vo­de) ni sa po­me­nu­tom smu­đi­ja­dom, u sva­kom po­gle­du le­pim i do­bro or­ga­ni­zo­va­nim dru­že­njem, po re­či­ma svih ko­ji su na njoj ika­da uče­stvo­va­li. U sva­kom slu­ča­ju, bi­lo bi do­bro da or­ga­ni­za­to­ri tak­mi­če­nja ko­ja se de­ša­va­ju iz go­di­ne u go­di­nu vo­de pre­ci­znu evi­den­ci­ju o bro­ju uče­sni­ka i o ostva­re­nim re­zul­ta­ti­ma, jer u ne­do­stat­ku iole pre­ci­zni­je evi­den­ci­je ulo­va ko­ji se ostva­ru­ju pre­ko go­di­ne i ti po­da­ci mo­gu po­slu­ži­ti da se sa­gle­da ka­kva je si­tu­a­ci­ja na kon­kret­nom te­re­nu i da se on­da vr­ši pri­ti­sak na ko­ri­sni­ke ri­bar­skih pod­ruč­ja i re­sor­no mi­ni­star­stvo od­no­sno se­kre­ta­ri­jat ka­ko bi se ga­zdo­va­nje una­pre­đi­va­lo.

S dru­ge stra­ne, ma­sov­nost »...ija­da«, na ko­ji­ma se po­ne­gde oku­pi i tro­ci­fre­ni broj lju­di, pod­se­ća nas na ne­što ve­o­ma bit­no što u ovim mo­der­nim vre­me­ni­ma vir­tu­el­nih »oku­plja­nja« sve če­šće gu­bi­mo iz vi­da – da ri­bo­lov, iako se pr­ven­stve­no upra­žnja­va u sa­svim ma­lim gru­pa­ma ili čak in­di­vi­du­al­no, ima i zna­čaj­nu so­ci­jal­nu di­men­zi­ju, pa de­lu­je kao ko­he­ziv­ni fak­tor, tj. zbli­ža­va lju­de po osno­vu tog in­te­re­so­va­nja. A u Sr­bi­ji, u ko­joj naj­ve­ći deo or­ga­ni­za­ci­ja re­kre­a­tiv­nih ri­bo­lo­va­ca po­sto­ji sa­mo na pa­pi­ru još ot­ka­ko je uki­nu­ta oba­ve­zna čla­na­ri­na kao uslov da bi se uop­šte mo­gla iz­va­di­ti do­zvo­la za pe­ca­nje, ta­kvi sku­po­vi ima­ju još jed­nu va­žnu di­men­zi­ju. Oni su, na­i­me, mno­gim udru­že­nji­ma ve­o­ma bit­na ak­tiv­nost ne to­li­ko zbog ma­te­ri­jal­ne do­bi­ti ko­ju mo­gu do­ne­ti kroz na­pla­tu ko­ti­za­ci­je tak­mi­ča­ri­ma, već pre sve­ga za­to što or­ga­ni­zo­va­nje sku­pa iz­i­sku­je ko­li­ki-to­li­ki za­jed­nič­ki an­ga­žman vi­še lju­di oko istog ci­lja. A to po­ma­že odr­ža­va­nju du­ha za­jed­ni­štva i ta­ko omo­gu­ća­va en­tu­zi­ja­sti­ma da sa sra­zmer­no ma­lo ra­da u krat­kom pe­ri­o­du ipak od pot­pu­nog od­u­mi­ra­nja sa­ču­va­ju svoj ri­bo­lo­vač­ki klub (udru­že­nje, or­ga­ni­za­ci­ju) do mo­men­ta ka­da će mo­žda ima­ti vi­še ostvar­lji­vih ide­ja i vi­še ak­tiv­no­sti ko­je će ani­mi­ra­ti i ne­ka­da­šnje i bu­du­će čla­no­ve. No ta­ko­đe je po­ten­ci­jal­no od ve­li­ke ko­ri­sti i za tzv. ši­ru dru­štve­nu za­jed­ni­cu.

Na­i­me, udru­že­nja ri­bo­lo­va­ca ko­ja su u sta­nju da kon­ti­nu­i­ra­no jav­no ar­ti­ku­li­šu svo­ju bri­gu o ri­bljem fon­du re­vi­ra ko­ji­ma nji­ho­vi čla­no­vi gra­vi­ti­ra­ju, tj. ko­ja mo­gu da stal­no »pri­ti­ska­ju« da se on bo­lje ču­va, skre­ću pa­žnju dru­štva na ri­bo­lov­ne vo­de. Ti­me do­pri­no­se, ma­kar i mr­vi­cu po mr­vi­cu, ra­stu za­in­te­re­so­va­no­sti dru­štva za oču­va­nje tog de­la pri­ro­de, pa i po­ja­ča­nom an­ga­žma­nu dr­ža­ve i ko­ri­sni­ka ri­bar­skih pod­ruč­ja i za­šti­će­nih pri­rod­nih ce­li­na ne sa­mo na sma­nje­nju ri­bo­kra­đe, već i na ose­tlji­vim pi­ta­nji­ma za­ga­đe­nja va­zdu­ha, ze­mlje i vo­de. A ta su pi­ta­nja ve­o­ma bit­na za sva­ku ze­mlju, a po­go­to­vo za one u raz­vo­ju, po­put Sr­bi­je, ko­je me­đu­na­rod­ni po­re­dak i glo­bal­na eko­no­mi­ja pro­sto te­ra­ju da šan­su za na­pre­dak tra­že i u raz­vo­ju in­du­strij­skih gra­na za­sno­va­nih na pr­lja­vim teh­no­lo­gi­ja­ma i de­lat­no­sti­ma, po­put eks­plo­a­ta­ci­je li­ti­ju­ma, od ko­je raz­vi­je­ne ze­mlje i u bu­kval­nom i u pre­ne­se­nom zna­če­nju pe­ru ru­ke, tj. po­ku­ša­va­ju da je or­ga­ni­zu­ju po prin­ci­pu »I ja vo­lim po­zo­ri­šte... ali ne u svo­joj ku­ći!«... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 546-)

 

Pot­pis za ma­lu sli­ku:

Ne­ma­nja Zec – osva­jač dru­gog me­sta na Smu­đi­ja­di USR Du­nav (Ka­ra­vu­ko­vo)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...