• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Osnov­na ulo­ga spe­ci­jal­ne gru­pe pred­ve­za, ko­je ri­bo­lov­ci zo­vu šok-li­de­ri­ma, jeste da za­šti­te ose­tlji­ve ele­men­te si­ste­ma od pre­op­te­re­će­nja pri za­ba­ci­va­nju ili to­kom bor­be sa ri­bom, od­no­sno od kr­za­nja. Oni se ko­ri­ste u ra­znim vi­do­vi­ma ri­bo­lo­va, a od si­tu­a­ci­je i svr­he ko­ju že­li­mo da po­stig­ne­mo za­vi­si ko­li­ko će de­be­li bi­ti i od kog će­mo ih ma­te­ri­ja­la na­pra­vi­ti

Šok-li­der je u ri­bo­lo­vač­kom žar­go­nu na­ziv za jed­nu gru­pu pred­ve­za, ko­ju to ime od­lič­no opi­su­je. Ulo­ga mu je da za­šti­ti osta­le de­lo­ve mon­ta­že, ko­ji za­hva­lju­ju­ći to­me mo­gu bi­ti fi­ni­ji i omo­gu­ći­ti nam sup­til­ni­ju pre­zen­ta­ci­ju, što je če­sto od ve­li­kog zna­ča­ja za uspeh u ri­bo­lo­vu. »Šok pred­ve­zi« raz­li­ku­ju se po du­ži­ni, de­blji­ni i vr­sti upo­tre­blje­nog ma­te­ri­ja­la za­vi­sno od teh­ni­ke ko­jom pe­ca­mo i even­tu­al­nih spe­ci­fič­nih po­tre­ba u raz­li­či­tim si­tu­a­ci­ja­ma, kao i od to­ga ko­ju ri­bu (ili ri­be) lo­vi­mo; šok-li­der se ko­ri­sti u mor­skom pe­ca­nju sa oba­le (pre sve­ga sa pla­ža ili sa ste­na), tro­lin­gu (lo­vu gra­blji­vi­ca po­vla­če­njem ve­štač­kog ili pri­rod­nog mam­ca iza plo­vi­la po­kre­ta­nog sna­gom mo­to­ra ili, re­đe, ve­sli­ma), ver­ti­kal­nom dži­go­va­nju, pe­ca­nju ša­ra­na, fi­der i meč ri­bo­lo­vu, ra­znim va­ri­jan­ta­ma va­ra­li­ča­re­nja štu­ke, ba­sa, so­ma, pa čak i ka­li­for­nij­ske pa­strm­ke itd. Tu ra­zno­li­kost ne­mo­gu­će je iole pre­ci­zni­je opi­sa­ti u jed­nom tek­stu uobi­ča­je­ne du­ži­ne za list Ri­bo­lov, a te­ma je za­ni­mlji­va i is­ku­stva o ovo­me mno­gi­ma mo­gu bi­ti od ko­ri­sti, pa smo od­lu­či­li da na­pra­vi­mo ma­li se­ri­jal, u kom će­mo pri­ka­za­ti od kog su ma­te­ri­ja­la šok-li­de­ri ko­ji se kom­bi­nu­ju sa raz­li­či­tim osnov­nim stru­na­ma, ko­li­ke de­blji­ne i du­ži­ne tre­ba da bu­du, ko­ji su spo­je­vi naj­bo­lji u ra­znim kom­bi­na­ci­ja­ma, ka­da je »šok« pre­ko po­tre­ban, a ka­da ni­je pre­po­ruč­lji­vo ko­ri­sti­ti ga itd.

PR­VI ŠOK-LI­DE­RI NA­STA­LI su ka­da se po­ja­vi­la po­tre­ba za iz­ra­zi­to da­le­kim za­ba­ča­ji­ma. Da bi si­stem mo­gao bi­ti pla­si­ran na ve­li­ku da­lji­nu, osim du­gač­kog šta­pa bi­lo je po­treb­no ko­ri­sti­ti te­žak uteg, ali i što je mo­gu­će ta­nju stru­nu na ma­ši­ni­ci, jer uz de­blju isti te­ret kra­će le­ti. Ali ve­li­ko op­te­re­će­nje ko­je na­sta­je kom­bi­na­ci­jom ve­li­ke ma­se i ubr­za­nja, pri po­ku­ša­ju da se da­le­ko ba­ci te­žak te­ret, do­vo­di do pu­ca­nja pre­tan­ke stru­ne na nje­nom naj­op­te­re­će­ni­jem de­lu – onom naj­bli­žem olo­vu. Kom­pro­mis je pro­na­đen uvo­đe­njem šok-li­de­ra – na sra­zmer­no tan­ku osnov­nu stru­nu na­do­ve­za­nog ko­ma­da de­bljeg naj­lo­na; on pre­u­zi­ma naj­ve­ći deo op­te­re­će­nja ko­ji uteg pri iz­ba­ča­ju vr­ši na nje­mu naj­bli­ži deo stru­ne, a go­to­vo ni­ma­lo ne uti­če na da­lji­nu do ko­je će nam si­stem od­le­te­ti jer je to­li­ke du­ži­ne da vr­lo br­zo sle­ti sa ka­le­ma i pro­đe kroz vo­đi­ce, na­kon če­ga vi­še ne pra­vi ot­por ko­ji bi skra­ći­vao hi­tac, a sa špul­ne se do pa­da olo­va na dno la­ko od­mo­ta­va sra­zmer­no tan­ka osnov­na stru­na.

PR­VI PRED­VE­ZI KO­RI­ŠĆE­NI is­klju­či­vo u go­re opi­sa­nu svr­hu bi­li su od naj­lo­na, kao i osnov­na stru­na sa ko­jom su kom­bi­no­va­ni. Ka­sni­je, za­hva­lju­ju­ći na­pret­ku teh­no­lo­gi­je, ali i for­mi­ra­nju po­tre­be za »li­de­ri­ma« ko­ji će šti­ti­ti si­stem od raz­li­či­tih »šo­ko­va«, u upo­tre­bu su po­če­li da ula­ze ovi pred­ve­zi na­pra­vlje­ni od dru­gih ma­te­ri­ja­la – ra­znih upre­de­nih stru­na, flu­o­ro­kar­bo­na, naj­lo­na pre­svu­če­nog flu­o­ro­kar­bo­nom itd., kao i od ko­nu­snog naj­lo­na (či­ji se preč­nik po­ve­ća­va od zad­njeg kra­ja ka pred­njem), a i za osnov­nu stru­nu naj­lon odav­no ni­je je­di­ni iz­bor, već i ona mo­že bi­ti od upre­de­ne ili sto­plje­ne vi­še­nit­ne stru­ne od raz­li­či­tih vla­ka­na, od flu­o­ro­kar­bo­na ili nji­me pre­svu­če­nog naj­lo­na. To da­je mo­guć­nost za pra­vlje­nje ra­znih kom­bi­na­ci­ja ma­te­ri­ja­la, u za­vi­sno­sti od kon­kret­ne si­tu­a­ci­je u ko­joj šok-li­der tre­ba da nam po­mog­ne – po­sto­je raz­li­či­te so­lu­ci­je, već pre­ma to­me na ka­kvom dnu pe­ca­mo, ko­li­ko da­le­ko tre­ba da za­ba­ci­mo, ko­li­ko br­zo i ka­ko že­li­mo da nam vr­šni deo si­ste­ma to­ne, ko­ja bi ri­ba mo­gla da uzme ma­mac... U ovom bro­ju po­za­ba­vi­će­mo se onim od če­ga je sve po­če­lo – slu­ča­jem u kom su i šok-li­der i osnov­na stru­na od naj­lo­na raz­li­či­tih preč­ni­ka.

U ovom slu­ča­ju, du­ži­na šok-li­de­ra tre­ba da bu­de iz­me­đu dve i tri du­ži­ne šta­pa, ka­ko bi on pri za­ba­ci­va­nju... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 531-)

 

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...