• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Kle­ma­nje je­ste naj­ra­spro­stra­nje­ni­je i po mno­go če­mu naj­bo­lje re­še­nje za pra­vlje­nje saj­li svih de­blji­na. Ali taj deo si­ste­ma, pre­ko po­tre­ban u svim si­tu­a­ci­ja­ma ka­da po­sto­ji mo­guć­nost ja­vlja­nja štu­ke, mo­že­mo na­pra­vi­ti i na ne­ko­li­ko dru­ga­či­jih na­či­na, pa i ve­zi­va­njem ne­kim od naj­popularniih čvo­ro­va

Rast po­pu­lar­no­sti lo­va ban­da­ra ul­tra­la­kim va­ra­li­ča­re­njem, na raz­ne ve­štač­ke mam­ce, do­veo je i do ra­sta tra­žnje svih de­lo­va pri­bo­ra i opre­me za taj vid ri­bo­lo­va. A ka­ko gr­geč kod nas go­to­vo svu­da de­li ži­vot­ni pro­stor sa štu­kom, na mno­gim vo­da­ma se oni ko­ji ga ci­lja­no pe­ca­ju su­o­ča­va­ju sa pro­ble­mom ma­nje ili vi­še če­stog gu­bit­ka va­ra­li­ce ili po­te­zan­ke ka­da se ume­sto ma­log pru­ga­stog pro­ždr­ljiv­ca na ono što joj li­či na uku­san za­lo­gaj za­le­ti »slat­ko­vod­na aj­ku­la«, ko­ja ve­o­ma če­sto u tre­nu pre­gri­ze upre­de­nu stru­nu ili pred­vez od tan­kog mo­no­fi­la, čak i ka­da je on flu­o­ro­kar­bon­ski.

Zbog to­ga mno­gi ko­ri­ste tan­ke saj­li­ce od ma­te­ri­ja­la ot­por­nih na štu­ki­ne kao ži­let oštre zu­be – če­li­ka, vol­fra­ma (tung­ste­na) ili ti­ta­ni­ju­ma, a sve je vi­še ko­le­ga ko­je ih i sa­me pra­ve. Pro­blem je, me­đu­tim, to što je na na­šem tr­ži­štu ve­o­ma te­ško na­ći kle­me do­volj­no ma­log preč­ni­ka ko­je bi bi­le od­go­va­ra­ju­će za naj­ta­nju ži­cu, ka­kva se za »ban­dar­sko-štu­ka­ro­ške« saj­li­ce ko­ri­sti, a ima i do­sta onih ko­ji­ma je kle­ma­nje pre­vi­še kom­pli­ko­va­no ili iz ne­kog dru­gog raz­lo­ga ne že­le da na to tro­še vre­me, a hte­li bi da na kra­ju si­ste­ma ima­ju pred­vez ko­ji štu­ka ne­će mo­ći tek ta­ko da pre­gri­ze.

Jed­no od re­še­nja pred­sta­vlja ku­po­vi­na tan­ke upre­de­ne če­lič­ne ži­ce (naj­če­šće od 7 ni­ti) sa pla­stič­nim omo­ta­čem, ko­ji se na­kon uvr­ta­nja za­gre­je na pla­me­nu upa­lja­ča i za­to­pi, što da­je iz­ne­na­đu­ju­će čvr­stu ve­zu. Ali pred­vez – prem­da ne na ta­kav na­čin – mo­gu­će je na­pra­vi­ti i od sva­ke »go­le« ži­ce, tj. one bez pla­stič­nog omo­ta­ča, i to ve­zi­va­njem, po­mo­ću ne­ko­li­ko čvo­ro­va, ko­ji­ma je za­jed­nič­ko to da ni­su ni­ma­lo kom­pli­ko­va­ni a vi­še su ne­go do­volj­no po­u­zda­ni. U na­stav­ku ove ru­bri­ke pri­ka­za­će­mo vam ka­ko se ve­zu­ju dva čvo­ra ko­ja se naj­če­šće ko­ri­ste i ko­je mno­gi is­ku­sni ri­bo­lov­ci već zna­ju i upo­tre­blja­va­ju.

Uko­li­ko že­li­mo da nam kop­ča i vr­ti­li­ca bu­du steg­nu­te čvo­rom, ve­za­će­mo kla­sič­ni klinč sa dva na­mo­ta­ja: je­dan slo­bod­ni kraj bu­du­će saj­li­ce pro­vu­če­mo kroz ok­ce objek­ta ve­zi­va­nja (fo­to 1), pa ga dva pu­ta ob­mo­ta­mo oko no­se­ćeg de­la (fo­to 2)... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 520-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...