• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-674

Sadržaj broja 674

RI­BO­LOV BR. 674 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 24 OKTOBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

BA­NA­NA, ŠKOLJ­KA I FER­MEN­TI­SA­NI AM­BA­RAC (Re­cept za us­pe­šan lov amu­ra na ka­na­lu)

CR­VI­ĆI I FI­NO­ĆA (Kla­sič­no pe­ca­nje be­le ri­be u do­njem to­ku Sa­ve)

20 GLA­VO­NJA U JED­NOM VI­RU (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan ci­lja­ni lov krup­nog kle­na na Ve­li­koj Mo­ra­vi)

TI­GROV ORAH ZA DU­NAV­SKU LI­SI­CU (Do­bar rad ša­ra­na kod Go­lup­ca sre­di­nom ok­to­bra)

KA­KO SAM SE NA­DAO... (Ju­žna Mo­ra­va pri­lič­no ću­dlji­va na po­čet­ku je­se­ni)

UPOR­NOST SE IS­PLA­TI­LA (Re­zi­me mu­ši­čar­ske se­zo­ne 2026. na Ra­ški kod No­vog Pa­za­ra)

KA­PI­TA­LAC NA AM­BA­RAC (Tro­fej­ni ulov pa­si­o­ni­ra­nog ša­ran­dži­je na Ti­si kod Kni­ća­ni­na)

BU­COV­SKO LU­DI­LO U VE­LI­KOM LI­MA­NU (Iz­u­zet­no uspe­šna se­ri­ja iz­la­za­ka na Sa­vu uz­vod­no od Obre­nov­ca)

DA­NAS JE TAJ DAN! (Ne­za­bo­ra­van lov mre­ne na fi­der na Du­na­vu kod Bač­ke Pa­lan­ke)

OČE­KI­VA­NO ŠA­RE­NI­LO I BE­SNI SKO­KO­VI (Pro­duk­tiv­no va­ra­li­ča­re­nje po­čet­kom je­se­ni na Jon­skom mo­ru)

DVE VE­LI­ČI­NE – DVE PRI­ČE (Pro­ve­re­no na vo­di: Džerk­bejt Zip­ba­its Or­bit 80SP-SR i 110SP-SR)

OD PLO­TI­CE DO LI­NJA­KA (Sta­rač­pa kod Lak­ta­ša, jed­na od in­te­re­sant­ni­jih sta­ja­ći­ca u RS)

BLI­ŽE, LAK­ŠE I SA MA­NJE HRA­NE (O fi­ne­sa­ma je­se­njeg lo­va mre­ne vo­žnjo­im plov­ka)

PLIT­KO KA­ČE­NJE OKO PO­VR­ŠI­NE (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu ci­po­la, jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 675 IZ­LA­ZI U PE­TAK 6. NOVEMBRA 2026.

Lov smu­đa na ve­štač­ke mam­ce u naj­hlad­ni­jem de­lu go­di­ne da­le­ko je od pri­jat­nog, a ulov ni­je za­ga­ran­to­van ni naj­ve­ćim maj­sto­ri­ma. No baš to pred­sta­vlja neo­do­ljiv iza­zov za one naj­za­gri­že­ni­je, ko­ji ne ža­le vre­me­na ni tru­da da u vr­lo te­škim uslo­vi­ma pro­na­đu i pre­va­re ka­pi­tal­ca

Smudj

Pre­ma vi­še­de­ce­nij­skim sta­ti­sti­ka­ma ko­je vo­dim, lo­ve­ći smu­đa u svim mo­gu­ćim uslo­vi­ma, de­cem­bar mi je me­sec sa naj­vi­še upi­sa­nih »nu­la« po iz­la­sku na vo­du, tj. sa naj­ma­njim pro­cen­tom uspe­šno­sti. Na­rav­no, to me ni­ka­da ni­je obes­hra­bri­lo, pa i da­lje po­sled­njeg me­se­ca u go­di­ni pe­cam kad god imam vre­me­na, pri tom uvek tra­že­ći od­go­vo­re na mno­štvo pi­ta­nja ko­ja se na­me­ću bez ob­zi­ra na is­hod.

Si­gu­ran sam da ve­ći­na ko­le­ga svoj ulov sma­tra za­slu­že­nim, tj. po­sle­di­com zna­nja i ve­šti­ne, ali gde su zna­nje i ve­šti­na ka­da ulo­va ne­ma? Ja iz to­ga mo­gu sa­mo da za­klju­čim da mno­go to­ga ne zna­mo o po­na­ša­nju smu­đa i o na­či­ni­ma ri­bo­lo­va u raz­li­či­tim uslo­vi­ma. Sve­sni da je pe­ca­nje vi­še od pu­kog od­la­ska na vo­du i da re­zul­tat ne za­vi­si sa­mo od vre­me­na pro­ve­de­nog na njoj, pa­si­o­ni­ra­ni ri­bo­lov­ci kao sa­stav­ni deo svog ho­bi­ja vi­de i dru­že­nje sa ko­le­ga­ma i raz­me­nu is­ku­sta­va, uz pra­će­nje ri­bo­lo­vač­ke li­te­ra­tu­re, vo­đe­nje evi­den­ci­je o iz­la­sci­ma u ri­bo­lov, pro­u­ča­va­nje ži­vo­ta i po­na­ša­nja ri­ba, kao i po­ve­za­no­sti de­ša­va­nja u pri­ro­di. Mi ama­te­ri i re­kre­a­tiv­ci, ma ko­li­ko bi­li uspe­šni, ve­šti­nu ri­bo­lo­va ni­smo na­u­či­li od aka­de­mi­ka, ih­ti­o­lo­ga ni bi­o­lo­ga, već jed­ni od dru­gih. Eto, ta­ko sam i ja, ne­kim svo­jim kva­zi­ih­ti­o­lo­škim is­tra­ži­va­nji­ma i raz­me­nom is­ku­sta­va sa ko­le­ga­ma, do­šao do iz­ve­snih za­klju­ča­ka ka­da je o po­na­ša­nju smu­đa reč.

MI UGLAV­NOM ZNA­MO ka­ko se smuđ po­na­ša pri raz­li­či­tim tem­pe­ra­tu­ra­ma vo­de, ali mno­gi­ma iz­mi­če či­nje­ni­ca da ni­je isto da li je ona, re­ci­mo, 4º C u de­cem­bru ili fe­bru­a­ru. Za­što? Ten­den­ci­ja tem­pe­ra­tu­re je ve­li­či­na ko­ja va­ri­ra, ali u je­sen ima kon­stan­tan pad. Ne­ki ži­vi vo­de­ni or­ga­ni­zmi na ni­skim tem­pe­ra­tu­ra­ma za­pa­da­ju u sta­nje slič­no hi­ber­na­ci­ji, dru­gi sma­nju­ju ak­tiv­nost, a tre­ći je zbog  pro­me­na u di­na­mi­ci lan­ca is­hra­ne uspo­ra­va­ju. Upra­vo se u de­cem­bru sve to de­ša­va. Fe­bru­ar je znat­no dru­ga­či­ji; na­i­me, kra­jem me­se­ca, ako zi­ma ni­je ja­ka i du­ga, a po­sled­njih go­di­na to ni­je bi­la, tem­pe­ra­tu­ra vo­de po­la­ko ra­ste. Sa sva­kim ste­pe­nom po­ra­sta ne­ki od uspo­re­nih or­ga­ni­za­ma živ­ne i la­nac is­hra­ne se us­po­sta­vlja. Ta­kva de­ša­va­nja, su­de­ći po mo­joj evi­den­ci­ji, do­pri­no­se da u fe­bru­a­ru go­to­vo da ne­mam iz­la­zak u ri­bo­lov sa is­ho­dom »nu­la«.

No vra­ti­mo se de­cem­bru. Čak i in­for­ma­ci­ja o ni­skoj tem­pe­ra­tu­ri vo­de i da­ljem hla­đe­nju, prem­da nam sa­mo go­vo­ri da će­mo ima­ti po­sla sa »uspo­re­nim« smu­đem, ko­ji će ma­nje je­sti, ma­nje se kre­ta­ti i ko­jem se ne­će zna­ti vre­me hra­nje­nja, ipak je za nas od ko­ri­sti jer nas upu­ću­je na to na ko­jim me­sti­ma da smu­đa tra­ži­mo i na ko­ji na­čin da ga lo­vi­mo... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 417-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...