• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Tem­pe­ra­tu­ra vo­de je­dan je od naj­va­žni­jih fak­to­ra uti­ca­ja na po­na­ša­nje svih vr­sta ri­ba, pa od nje za­vi­se i na na­še šan­se da ih ulo­vi­mo. Me­đu­tim, na to pa­žnju iole si­ste­ma­tič­no obra­ća ve­o­ma ma­li broj ri­bo­lo­va­ca. Je­dan od naj­i­sku­sni­jih srp­skih va­ra­li­ča­ra ob­ja­šnja­va ka­ko tre­ba tu­ma­či­ti in­for­ma­ci­je o za­gre­va­nju vo­de i ka­ko im se naj­bo­lje pri­la­go­di­ti

Po­zna­to je da je u ri­bljem sve­tu tem­pe­ra­tu­ra vo­de re­gu­la­tor svih ži­vot­nih ak­tiv­no­sti, bu­du­ći da su ri­be hlad­no­krv­na bi­ća. U zim­skom pe­ri­o­du, ka­da ona na na­šem pod­ruč­ju uglav­nom va­ri­ra u op­se­gu od +1º C do +4º C, svi ži­vot­ni pro­ce­si ri­ba su na mi­ni­mu­mu. Ener­gi­ju aku­mu­li­ra­nu u to­pli­jem de­lu go­di­ne ve­ći­na vr­sta tro­ši što je mo­gu­će ma­nje, sa­mo za neo­p­hod­ne rad­nje ko­je je­din­ka pred­u­zi­ma ka­da joj je op­sta­nak ugro­žen. Isto ta­ko, ve­ći­na ri­bljih vr­sta je­dva da išta oku­si. Iz­u­ze­tak su ne­ke gra­blji­vi­ce (štu­ka, smuđ, mla­di­ca i ban­dar, kao i ma­nić), ko­je se i zi­mi hra­ne, te ne­ke vr­ste ci­pri­nid­nih ri­ba, ko­je to po­vre­me­no či­ne, a oku­plja­ju se na du­bljim me­sti­ma, u tzv. zi­mov­ni­ci­ma. Sva­ka vr­sta ima od­re­đe­ni tem­pe­ra­tur­ni op­seg u ko­jem se in­ten­ziv­no hra­ni, po­la­že ikru, mi­gri­ra ili se oku­plja na od­re­đe­nim po­zi­ci­ja­ma na ko­ji­ma joj tre­nut­ni uslo­vi od­go­va­ra­ju s ob­zi­rom na ži­vot­ni ci­klus.

Po­zna­va­nje ide­al­ne tem­pe­ra­tu­re za is­hra­nu po­je­di­nih vr­sta omo­gu­ća­va nam da od­re­di­mo u kom ih je pe­ri­o­du go­di­ne naj­bo­lje lo­vi­ti, kao i da ih tač­ni­je lo­ci­ra­mo u okvi­ru sta­ni­šta. Ako uzme­mo u ob­zir i osta­le fak­to­re uti­ca­ja na po­na­ša­nje ri­ba, kao što su vo­do­staj, za­mu­će­nost, br­zi­na to­ka, ko­li­či­na sve­tlo­sti itd., mo­že­mo sa ve­li­kom ve­ro­vat­no­ćom is­prav­no pro­ce­ni­ti gde će se pre­ci­zno i u ko­je do­ba da­na ri­ba naj­in­ten­ziv­ni­je hra­ni­ti...  (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 503-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...