• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Spu­šta­ju­ći se niz re­ku i dr­že­ći si­stem sa va­ra­li­com ili ke­de­rom bli­zu dna, te ga po­vre­me­no odi­žu­ći i spu­šta­ju­ći, sva­ko mo­že da tu i ta­mo uhva­ti po­ne­kog smu­đa. Ali, da bi ulo­vi bi­li re­dov­ni, mo­ra­mo zna­ti šta ra­di­mo, gde i ka­ko.

Po­sled­njih go­di­na na na­šim re­ka­ma je ve­o­ma po­pu­la­ran ri­bo­lov gra­blji­vi­ca iz čam­ca no­še­nog sna­gom to­ka, u ri­bo­lo­vač­kom slen­gu na­zvan »ver­ti­kal­no dži­go­va­nje« ili »ver­ti­ka­la« zbog oko­mi­tog po­kre­ta­nja mam­ca (pri­rod­nog ili ve­štač­kog). Ve­ći­na ri­bo­lo­va­ca sma­tra taj me­tod mo­der­nim i la­kim, iako on ni­je ni jed­no ni dru­go. Grof Le­o­nid Pa­vlo­vič Sa­ba­nje­jev pre 140 go­di­na de­talj­no je opi­sao ta­kav na­čin pe­ca­nja u svo­joj knji­zi »Ži­vot i lov slat­ko­vod­nih ri­ba – ri­be Ru­si­je«, ob­ja­vlje­noj u Sankt Pe­ter­bur­gu 1875, pa bi tač­ni­je bi­lo re­ći da je sta­ri i efi­ka­san me­tod uspe­šno pri­me­njen uz osa­vre­me­nji­va­nje omo­gu­će­no una­pre­đe­njem ri­bo­lo­vač­ke opre­me i ve­štač­kih ma­ma­ca. Pri­vid­nu jed­no­stav­nost »ver­ti­ka­le« ve­o­ma je je­zgro­vi­to is­ka­zao je­dan moj pri­ja­telj, ina­če lo­vac, re­kav­ši: »To pe­ca­nje me­ni iz­gle­da kao ka­da bih ja ušao u ne­ki šu­ma­rak, ras­pa­lio na­su­mi­ce sač­ma­rom po kro­šnja­ma, a on­da po­ku­pio pti­ce i ve­ve­ri­ce ko­je ni­su ima­le sre­će«. Me­đu­tim, stva­ri ni iz­bli­za ni­su ta­ko pro­ste, jer ma­mac ne upa­da u usta ri­ba­ma ko­je od nje­ga ne mo­gu da po­beg­nu, već one od­lu­ču­ju ho­će li ga uze­ti ili ne, pod pret­po­stav­kom da ih uop­šte ima na ru­ti ko­jom se kre­će­mo, pa ri­bo­lov ver­ti­kal­nom pre­zen­ta­ci­jom zah­te­va vi­še zna­nja i is­ku­stva ne­go što se na pr­vi po­gled či­ni.

smudj

Ver­ti­kal­no se mo­že dži­go­va­ti sa str­mih oba­la, usi­dre­nih ili za oba­lu pri­ve­za­nih plov­nih obje­ka­ta (spla­vo­va, bar­ži, ča­ma­ca...) i iz plo­vi­la no­še­nog sna­gom to­ka ili vo­de­nog stru­ja­nja. Osnov me­to­da je ver­ti­kal­na pre­zen­ta­ci­ja mam­ca, ko­ji mo­že bi­ti va­ra­li­ca, te živ ili mr­tav ke­der mon­ti­ran na udi­cu, uz upo­tre­bu od­go­va­ra­ju­ćeg ote­ža­nja, bi­lo na­li­ve­nog na udi­cu bi­lo odvo­je­nog od nje. MU­VA­NJE PRI­ROD­NIM MAM­CEM da­je naj­bo­lje re­zul­ta­te ka­da se smuđ kre­će i ume­re­no je ak­ti­van pri dnu. Naj­če­šće i naj­u­spe­šni­je se pri­me­nju­je na ve­ćim du­bi­na­ma i da­le­ko od oba­le, iz usi­dre­nog čam­ca ili onog po­kre­ta­nog to­kom. Naj­po­god­ni­ji uslo­vi su ni­zak vo­do­staj te spo­ra i bi­stra vo­da, i to pre­gre­ja­na ili ve­o­ma hlad­na. U dru­ga­či­jim uslo­vi­ma – pri po­vi­še­nom vo­do­sta­ju, br­žem to­ku, za­mu­će­noj vo­di i op­ti­mal­noj tem­pe­ra­tu­ri za is­hra­nu – smuđ bo­ra­vi bli­že oba­li i pred­no­sti »ver­ti­ka­le« nad osta­lim me­to­di­ma se sma­nju­ju. Mu­va­nje je dnev­na teh­ni­ka, ko­jom se pe­ca od svi­ta­nja do su­mra­ka, ka­da je smuđ uglav­nom na dnu, u udu­blje­nji­ma ili na du­gim ne­rav­nim pla­to­i­ma. Zi­mi, kad je tem­pe­ra­tu­ra vo­de naj­ni­ža, mi­ni­mal­na ak­tiv­nost ri­ba se od­vi­ja na ve­ćim du­bi­na­ma, u spo­rom to­ku i pri dnu, gde je za ste­pen-dva to­pli­je. Le­ti, ka­da je tem­pe­ra­tu­ra vo­de naj­vi­ša i vo­da naj­si­ro­ma­šni­ja ki­se­o­ni­kom, pri dnu, na ve­ćim du­bi­na­ma i u br­žem to­ku je ma­lo hlad­ni­ja i bo­ga­ti­ja ki­se­o­ni­kom, pa je na ta­kvim me­sti­ma i ri­ba ak­tiv­ni­ja. Me­tod ko­jim se pri­rod­ni ma­mac pre­zen­tu­je spo­rim po­vla­če­njem pri dnu naj­pro­duk­tiv­ni­ji je u eks­trem­no ne­po­volj­nim uslo­vi­ma za ri­bo­lov.

VA­RA­LI­ČA­RE­NJE IZ ČAM­CA no­še­nog reč­nim to­kom pri­me­nju­je se ta­mo gde vo­da ni­je pre­br­za, jer ta­kva one­mo­gu­ća­va sup­til­nu pre­zen­ta­ci­ju mam­ca. Osnov­ni uslov je da ne du­va su­vi­še jak ve­tar iz bi­lo kog prav­ca, jer on one­mo­gu­ća­va... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 388-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...