• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-636

Sadržaj broja 636

RI­BO­LOV BR. 636 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 9. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

JOŠ NAM SA­MO ALE FA­LE (Re­zi­me ne­za­pam­će­ne pr­ve po­lo­vi­ne va­ra­li­čar­skog pro­le­ća na Ta­mi­šu)

PO­NO­VO RA­DI PLI­ĆAK (Pro­leć­ni lov ba­bu­ške na kult­nom te­re­nu na Du­na­vu)

BAN­DA­RI BLI­ZU, DE­VE­RI­KA DA­LE­KO (Mi­ni re­por­ta­ža sa naj­po­pu­lar­ni­jeg be­o­grad­skog je­ze­ra)

UPIS PRE PLJU­SKA (Ba­bu­ška ko­nač­no pro­ra­di­la na ba­ra­ma kod Ni­ša)

ZA­TIŠ­JE PRE TO­TAL­NE TI­ŠI­NE (Bi­lans se­zo­ne 2024-2025 na Li­mu od Pri­je­po­lja do No­ve Va­ro­ši)

OD CR­NE LA­STE DO VA­TRE­NOG TI­GRA (Da li su za bu­co­va ne­ki de­ko­ri va­ra­li­ca za­i­sta ubi­tač­ni a ne­ki sa­svim ne­za­ni­mlji­vi)

BUĆ­KA­NJE SE IS­PLA­TI (I lju­bi­te­lji lo­va ci­pri­ni­da na otvo­re­nim vo­da­ma mo­gu se na­u­ži­va­ti na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

MA­LO GLE­DA­NJE, MA­LO BRO­JA­NJE (Tak­mi­čar­ski stil fi­de­ri­sa­nja ba­bu­ški u slo­bod­nom ri­bo­lo­vu na je­ze­ru Mar­ko­vac)

LOV­NA IMI­TA­CI­JA BI­LO ČE­GA (Za­što u ar­se­na­lu va­ra­li­ca tre­ba uvek ima­ti i ma­le ka­ši­ke)

30 ALAR­MA U GLA­VI (Ne­za­bo­rav­nih 90 pro­leć­nih sa­ti na Ta­mi­šu ne­da­le­ko od Ba­ran­de)

CR­NA GLA­VI­NJA­RA NA BU­COV­SKI NA­ČIN (Ne­ve­ro­va­tan cug so­ma pred po­če­tak lo­vo­sta­ja)

7 VE­LI­ČAN­STVE­NIH (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu naj­ce­nje­ni­jih lju­skav­ki Ja­dra­na)

FLO­RI­DA U DO­LI­NI NE­RE­TVE (Ne­za­bo­ra­van ri­bo­lov ba­sa na naj­bo­ljem te­re­nu u Evro­pi)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (VI­II): De­vet bit­nih fak­to­ra

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (VII): Zna­čaj pra­vog pri­stu­pa

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 637 IZ­LA­ZI U PE­TAK 23. MAJA 2025.

Mon­ti­ra­nje tvr­dih ma­ma­ca na dla­ku iz osno­va je pro­me­ni­lo mno­go to­ga u ša­ran­skom ri­bo­lo­vu, pa i na­čin na ko­ji se ve­zu­ju udi­ce. Kroz prak­su se po­ka­za­lo da je jed­no od naj­jed­no­stav­ni­jih re­še­nja i naj­bo­lje – to je beš­čvor­ni čvor, ko­ji se la­ko ve­zu­je i vr­lo je jak, a uz to omo­gu­ća­va ri­bo­lov­cu da sva­ki ma­mac po­sta­vi na op­ti­mal­nom od­sto­ja­nju od udi­ce.

I pot­pu­nim po­čet­ni­ci­ma u mo­der­nom ša­ran­skom ri­bo­lo­vu po­zna­to je da se tvr­di mam­ci, po­put boj­li­ja, pe­le­ta i ti­gro­vog ora­ha, ne ka­če di­rekt­no na udi­cu, već se po­sta­vlja­ju is­pod nje, na tzv. dla­ku. Ona mo­že bi­ti od ko­ma­di­ća si­li­ko­na, ko­ji se na­ti­če na udi­cu, ali je mno­go če­šće pro­du­že­tak pred­ve­za od me­ka­ne upre­de­ne stru­ne, ko­jim je udi­ca ve­za­na. Za taj dru­gi na­čin naj­če­šće se ko­ri­sti tzv. beš­čvor­ni čvor (eng. no­tles not / »kno­tless knot«). Ka­ko se on ve­zu­je, ob­ja­sni­će­mo u ovom pri­lo­gu.

Beščvorni čvor i dupli klinč

Na­kon što oda­be­re­mo udi­cu (1), od­se­ca­mo par­če ple­te­ni­ce (2), vo­de­ći ra­ču­na o to­me da ono tre­ba da bu­de de­se­tak cen­ti­me­ta­ra du­že od na­šeg bu­du­ćeg pred­ve­za (mo­je je u ovom slu­ča­ju ima­lo tri­de­se­tak cen­ti­me­ta­ra). Po­tom ve­zu­je­mo obič­nu ma­lu om­ču (3), sa kom­pakt­nim čvo­rom, ka­ko nam ose­tlji­vi­ji mam­ci (po­put ku­ku­ru­za ili mek­ših boj­li­ja i pe­le­ta) ne bi pu­ca­li pri na­vla­če­nju, te od­se­ca­mo slo­bod­ni kraj oko 2 mm iz­nad nje­ga (4). Pe­tlja tre­ba da bu­de do­volj­no ve­li­ka da čvor osta­ne u mam­cu i ta­ko ga što bo­lje dr­ži, ali ne sme bi­ti to­li­ka da ne mo­že­mo da kroz nju pro­vu­če­mo vrh igle na ko­ju je na­tak­nut ma­mac (5), či­je spa­da­nje spre­ča­va­mo pro­vla­če­ći kroz om­ču pla­stič­ni sto­per (6). Za­tim pre­ko gor­njeg kra­ja pred­ve­za na­vla­či­mo udi­cu, pro­vla­če­ći stru­nu sa zad­nje stra­ne pre­ma lu­ku (7), i spu­šta­mo je do mam­ca (8) ne bi­smo li od­re­di­li ko­li­ko će­mo je iz­nad nje­ga ve­za­ti (ne­ka­da ri­ba bo­lje re­a­gu­je na ma­mac na sa­svim krat­koj dla­ci, a ne­ka­da je po­treb­no da ona bu­de ma­lo du­ža, ali ja od lu­ka udi­ce do gor­njeg kra­ja mam­ca ni­ka­da ne osta­vljam vi­še od 10 mm)... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 335-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...