• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-636

Sadržaj broja 636

RI­BO­LOV BR. 636 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 9. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

JOŠ NAM SA­MO ALE FA­LE (Re­zi­me ne­za­pam­će­ne pr­ve po­lo­vi­ne va­ra­li­čar­skog pro­le­ća na Ta­mi­šu)

PO­NO­VO RA­DI PLI­ĆAK (Pro­leć­ni lov ba­bu­ške na kult­nom te­re­nu na Du­na­vu)

BAN­DA­RI BLI­ZU, DE­VE­RI­KA DA­LE­KO (Mi­ni re­por­ta­ža sa naj­po­pu­lar­ni­jeg be­o­grad­skog je­ze­ra)

UPIS PRE PLJU­SKA (Ba­bu­ška ko­nač­no pro­ra­di­la na ba­ra­ma kod Ni­ša)

ZA­TIŠ­JE PRE TO­TAL­NE TI­ŠI­NE (Bi­lans se­zo­ne 2024-2025 na Li­mu od Pri­je­po­lja do No­ve Va­ro­ši)

OD CR­NE LA­STE DO VA­TRE­NOG TI­GRA (Da li su za bu­co­va ne­ki de­ko­ri va­ra­li­ca za­i­sta ubi­tač­ni a ne­ki sa­svim ne­za­ni­mlji­vi)

BUĆ­KA­NJE SE IS­PLA­TI (I lju­bi­te­lji lo­va ci­pri­ni­da na otvo­re­nim vo­da­ma mo­gu se na­u­ži­va­ti na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

MA­LO GLE­DA­NJE, MA­LO BRO­JA­NJE (Tak­mi­čar­ski stil fi­de­ri­sa­nja ba­bu­ški u slo­bod­nom ri­bo­lo­vu na je­ze­ru Mar­ko­vac)

LOV­NA IMI­TA­CI­JA BI­LO ČE­GA (Za­što u ar­se­na­lu va­ra­li­ca tre­ba uvek ima­ti i ma­le ka­ši­ke)

30 ALAR­MA U GLA­VI (Ne­za­bo­rav­nih 90 pro­leć­nih sa­ti na Ta­mi­šu ne­da­le­ko od Ba­ran­de)

CR­NA GLA­VI­NJA­RA NA BU­COV­SKI NA­ČIN (Ne­ve­ro­va­tan cug so­ma pred po­če­tak lo­vo­sta­ja)

7 VE­LI­ČAN­STVE­NIH (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu naj­ce­nje­ni­jih lju­skav­ki Ja­dra­na)

FLO­RI­DA U DO­LI­NI NE­RE­TVE (Ne­za­bo­ra­van ri­bo­lov ba­sa na naj­bo­ljem te­re­nu u Evro­pi)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (VI­II): De­vet bit­nih fak­to­ra

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (VII): Zna­čaj pra­vog pri­stu­pa

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 637 IZ­LA­ZI U PE­TAK 23. MAJA 2025.

Na­o­ko kraj­nje jed­no­sta­van, lov smu­đa du­bin­skom teh­ni­kom iz čam­ca na ve­li­kim re­ka­ma za­pra­vo je vr­lo zah­tev­na di­sci­pli­na. Ri­bo­lo­vac mo­ra do­bro oda­bra­ti tač­ku u ko­joj će se usi­dri­ti, zo­nu u ko­ju će za­ba­ci­va­ti, a ni­je ni­ma­lo sve­jed­no ni ko­jim pri­bo­rom, mon­ta­žom i na ko­ji ma­mac pe­ca.

Za raz­li­ku od štu­ke, ko­ju naj­ra­di­je pe­cam na va­ra­li­ce, smu­đa lo­vim is­klju­či­vo na pri­rod­ne mam­ce, i to kla­sič­nim du­bin­skim me­to­dom – na če­ka­nje. Ne­ko­li­ko go­di­na sam na Ti­si kod Ka­nji­že i Mar­to­no­ša pe­cao sa oba­le, a od ove se­zo­ne to či­nim iz čam­ca ko­ji moj ko­le­ga Mi­le i ja dr­ži­mo na po­me­nu­tom de­lu re­ke. Me­sta na ko­ji­ma tra­žim smu­đa su ve­o­ma te­ška za pe­ca­nje, jer su pre­pu­na gra­nja, pa­nje­va pa i ce­log dr­ve­ća, ko­je zbog uru­ša­va­nja oba­la pa­da u vo­du. Ali ona su isto­vre­me­no vr­lo iz­da­šna, jer smu­đu pru­ža­ju sa­vr­šen za­klon to­kom ve­ćeg de­la se­zo­ne. Za do­bre re­zul­ta­te, me­đu­tim, ni­je do­volj­no na­pro­sto iza­ći na vo­du; po­treb­no je po­što­va­ti i ne­ka pra­vi­la...

baroni iz krsa velika

PRI­LA­ZAK. Na kr­še­vi­tim po­zi­ci­ja­ma je ve­o­ma te­ško pe­ca­ti sa oba­le, a op­ti­mal­na pre­zen­ta­ci­ja mam­ca mo­gu­ća je sa­mo iz čam­ca. Da bih iz­be­gao bes­po­treb­no uz­ne­mi­ra­va­nje ri­be, na­sto­jim da se usi­drim što da­lje od zo­ne u ko­joj ću pe­ca­ti, ali ipak do­volj­no bli­zu da mo­gu pre­ci­zno da za­ba­cu­jem, jer je to u ova­kvom ri­bo­lo­vu od ve­li­kog zna­ča­ja. Od­re­di­štu uvek pri­la­zim sa uz­vod­ne stra­ne, sa uga­še­nim mo­to­rom, a po­sled­njih 50-100 me­ta­ra do me­sta na ko­me ću ti­ho spu­sti­ti si­dro pre­la­zim uz po­moć ve­sa­la.

PRI­BOR. Sa oba­le sam smu­đa uspe­šno lo­vio fi­de­ri­ma Spro Dyno For­ce He­avy od 3,6 me­tra, te­ži­ne ba­ca­nja 140 gra­ma, ali sam se br­zo uve­rio da ta­ko du­gač­ki šta­po­vi ni­su naj­bo­lje re­še­nje za ča­mac, na­ro­či­to zbog pro­ble­ma pri pri­hva­ta­nju ve­ćih pri­me­ra­ka, o če­mu sam i pi­sao u Ri­bo­lo­vu br. 330. Od ka­da ko­ri­stim dva krat­ka fi­de­ra, na­me­nje­na pe­ca­nju iz plo­vi­la, go­to­vo da ni­sam iz­gu­bio ni­jed­nu ri­bu. To su šta­po­vi Byron Na­u­tic Sen­sor Bo­at od 2,4 me­tra, pred­vi­đe­ni za ba­ca­nje te­re­ta od 10 do 130 g (po pro­iz­vo­đač­koj spe­ci­fi­ka­ci­ji, nji­ma se iz čam­ca ili sa oko­mi­te oba­le mo­gu spu­šta­ti na dno i sa nje­ga di­za­ti si­ste­mi te­ški 10–300 g)... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 334, od 11.10.2013.)

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...