• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-636

Sadržaj broja 636

RI­BO­LOV BR. 636 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 9. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

JOŠ NAM SA­MO ALE FA­LE (Re­zi­me ne­za­pam­će­ne pr­ve po­lo­vi­ne va­ra­li­čar­skog pro­le­ća na Ta­mi­šu)

PO­NO­VO RA­DI PLI­ĆAK (Pro­leć­ni lov ba­bu­ške na kult­nom te­re­nu na Du­na­vu)

BAN­DA­RI BLI­ZU, DE­VE­RI­KA DA­LE­KO (Mi­ni re­por­ta­ža sa naj­po­pu­lar­ni­jeg be­o­grad­skog je­ze­ra)

UPIS PRE PLJU­SKA (Ba­bu­ška ko­nač­no pro­ra­di­la na ba­ra­ma kod Ni­ša)

ZA­TIŠ­JE PRE TO­TAL­NE TI­ŠI­NE (Bi­lans se­zo­ne 2024-2025 na Li­mu od Pri­je­po­lja do No­ve Va­ro­ši)

OD CR­NE LA­STE DO VA­TRE­NOG TI­GRA (Da li su za bu­co­va ne­ki de­ko­ri va­ra­li­ca za­i­sta ubi­tač­ni a ne­ki sa­svim ne­za­ni­mlji­vi)

BUĆ­KA­NJE SE IS­PLA­TI (I lju­bi­te­lji lo­va ci­pri­ni­da na otvo­re­nim vo­da­ma mo­gu se na­u­ži­va­ti na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

MA­LO GLE­DA­NJE, MA­LO BRO­JA­NJE (Tak­mi­čar­ski stil fi­de­ri­sa­nja ba­bu­ški u slo­bod­nom ri­bo­lo­vu na je­ze­ru Mar­ko­vac)

LOV­NA IMI­TA­CI­JA BI­LO ČE­GA (Za­što u ar­se­na­lu va­ra­li­ca tre­ba uvek ima­ti i ma­le ka­ši­ke)

30 ALAR­MA U GLA­VI (Ne­za­bo­rav­nih 90 pro­leć­nih sa­ti na Ta­mi­šu ne­da­le­ko od Ba­ran­de)

CR­NA GLA­VI­NJA­RA NA BU­COV­SKI NA­ČIN (Ne­ve­ro­va­tan cug so­ma pred po­če­tak lo­vo­sta­ja)

7 VE­LI­ČAN­STVE­NIH (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu naj­ce­nje­ni­jih lju­skav­ki Ja­dra­na)

FLO­RI­DA U DO­LI­NI NE­RE­TVE (Ne­za­bo­ra­van ri­bo­lov ba­sa na naj­bo­ljem te­re­nu u Evro­pi)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (VI­II): De­vet bit­nih fak­to­ra

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (VII): Zna­čaj pra­vog pri­stu­pa

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 637 IZ­LA­ZI U PE­TAK 23. MAJA 2025.

Ne­ki ri­bo­lov­ci no­se na vo­du ogrom­ne ko­li­či­ne ve­štač­kih ma­ma­ca i sva­ki čas ih me­nja­ju, tra­že­ći onaj ko­ji će bi­ti naj­e­fi­ka­sni­ji u kon­kret­noj si­tu­a­ci­ji. Dru­gi u sva­ko vre­me i na sva­kom me­stu ba­ca­ju je­dan isti adut ili ne­ko­li­ko njih i ne po­mi­šlja­ju na ma ka­kvo eks­pe­ri­men­ti­sa­nje. Tre­ći na­sto­je da se za sva­ki ri­bo­lov što bo­lje pri­pre­me, pa i da osmi­sle ko­je bi va­ra­li­ce va­lja­lo po­ne­ti i for­si­ra­ti – oni naj­če­šće naj­bo­lje pro­la­ze

menjanje-varalice

Sa­dr­žaj ku­ti­je sa va­ra­li­ca­ma je­din­stve­no je obe­lež­je sva­kog va­ra­li­ča­ra, slič­no oti­sku pr­sta. Kod sva­ko­ga je raz­li­čit. Dok ne­ki, ve­ru­ju­ći u uni­ver­zal­nu lov­nost od­re­đe­nog mo­de­la, po ceo dan me­nja­ju me­sta ba­ca­ju­ći isti ma­mac, dru­gi sto­je kao uko­pa­ni sa ne­ko­li­ko ku­ti­ja naj­ra­zli­či­ti­jih va­ra­li­ca ko­je me­nja­ju po­sle sva­kih ne­ko­li­ko za­ba­ča­ja. Po­me­nu­ti eks­trem­ni pri­stu­pi uglav­nom do­no­se naj­ma­nje ri­be, a ana­log­no to­me, uspeh je ne­gde iz­me­đu.

Je­dan naš ko­le­ga, ina­če pa­si­o­ni­ra­ni va­ra­li­čar, ka­že da sva­ko­me od nas mo­že da od­re­di »di­jag­no­zu« sa­mo uvi­dom u ku­ti­ju sa mam­ci­ma ko­je ko­ri­sti­mo. Ja mu ve­ru­jem. Di­jag­no­sti­ko­vao mi je ne­iz­le­či­vu za­vi­snost od va­ra­li­ča­re­nja i va­ra­li­ca, pri če­mu ni­sam imao ni je­dan kon­tra­ar­gu­ment. Do­bra stra­na ove ša­le je što smo raz­go­va­ra­ju­ći na te­mu ide­al­nog, »zdra­vog« i lov­nog kom­ple­ta va­ra­li­ca mno­go na­u­či­li o iz­bo­ru od­go­va­ra­ju­ćeg mo­de­la i o vre­me­nu, me­stu i na­či­nu nje­ne upo­tre­be.

Evo ne­kih mo­jih za­klju­ča­ka, ko­ji su plod is­ku­stva, bez­broj­nih po­ku­ša­ja, gre­ša­ka i po­nov­nih po­ku­ša­ja, a ko­je mo­gu da po­de­lim sa ma­nje is­ku­snim ko­le­ga­ma.

KA­KO IZA­BRA­TI VA­RA­LI­CU? Iz­bor pr­ven­stve­no za­vi­si od vr­ste ri­be ko­ja se lo­vi, od­no­sno od ve­li­či­ne oče­ki­va­nog ulo­va. Po­zna­va­nje po­na­ša­nja gra­blji­vi­ce u raz­li­či­tim uslo­vi­ma, od­no­sno na­či­na na ko­ji se hra­ni i du­bi­ne na ko­joj je lo­ci­ra­na, od­re­đu­ju nam me­tod i teh­ni­ku ri­bo­lo­va. Da bi­smo pri­me­ni­li to­me pri­la­go­đe­nu pre­zen­ta­ci­ju, mo­ra­mo upo­tre­bi­ti va­ra­li­cu ko­ja nam je svo­jim oso­bi­na­ma omo­gu­ća­va. Mo­de­la va­ra­li­ca ima bez­broj i po­treb­no je ve­li­ko is­ku­stvo da bi se oda­brao pra­vi. Ako se zna vr­sta i ve­li­či­na ri­be ko­ja se lo­vi, ako je pre­ci­zno od­re­đen po­lo­žaj gra­blji­vi­ce u od­no­su na oba­lu, dno, reč­ni tok, pre­pre­ke u vo­di i raz­ne vi­dlji­ve i ne­vi­dlji­ve struk­tu­re, ako je uzet u ob­zir ni­vo sve­tlo­sti, za­mu­će­no­sti vo­de i br­zi­na to­ka i ako je tač­no pro­ce­njen ni­vo ak­tiv­no­sti gra­blji­vi­ce, tre­ba na osno­vu to­ga oda­bra­ti od­go­va­ra­ju­ću va­ra­li­cu. Neo­p­hod­no je po­zna­va­nje ne sa­mo po­na­ša­nja ri­ba u od­re­đe­nim uslo­vi­ma, ne­go i ka­rak­te­ri­sti­ka va­ra­li­ca i nji­ho­ve pri­men­lji­vo­sti u raz­li­či­tim okol­no­sti­ma, tj. da li su od­go­va­ra­ju­će po ti­pu, mo­de­lu, ob­li­ku, du­ži­ni, te­ži­ni, hi­dro­di­na­mič­kim oso­bi­na­ma (od­no­sno br­zi­ni to­nje­nja i du­bi­ni za­ra­nja­nja), vi­bra­ci­ji, aku­stič­nim efek­ti­ma, bo­ji i od­ble­sku, mi­ri­su i uku­su...

De­kor va­ra­li­ce je od­re­đen bo­ja­ma, ša­ra­ma, sve­tli­jim ili tam­ni­jim to­no­vi­ma, tro­di­men­zi­o­nal­nim efek­ti­ma, sve­tlu­ca­nji­ma šljo­ki­ca ili po­ni­klo­va­nih po­vr­ši­na, a broj kom­bi­na­ci­ja na­ve­de­nog je bes­ko­na­čan. Ne­ki va­ra­li­ča­ri se ku­nu u od­re­đe­ne de­ko­re, dok ne­ki uop­šte ne obra­ća­ju pa­žnju na bo­je. Sve dok lo­ve i jed­ni i dru­gi, ko­li­ko je taj fak­tor bi­tan ne­će­mo zna­ti. Iz aspek­ta gra­blji­vi­ce, sve­tlu­ca­nje i po­kret su hra­na, a osta­lo je ma­nje va­žno. Na pr­vi po­gled de­lu­je pri­lič­no kom­pli­ko­va­no iza­bra­ti pra­vu va­ra­li­cu za tre­nut­ne uslo­ve na ri­bo­lov­nom me­stu, ali ne­ka pra­vi­la u ve­zi sa iz­bo­rom ipak po­sto­je i plod su vi­še­de­ce­nij­skog is­ku­stva va­ra­li­ča­ra na mno­gim re­ka­ma i je­ze­ri­ma. U pri­lo­že­noj ta­be­li je pri­ka­zan od­nos zah­te­va pre­zen­ta­ci­je i teh­nič­kih ka­rak­te­ri­sti­ka va­ra­li­ca.

U PRAK­SI BI SE PRI IZ­BO­RU VA­RA­LI­CE pre­ma uslo­vi­ma ri­bo­lo­va na­čel­no tre­ba­lo dr­ža­ti sle­de­ćeg:

1. Za ma­le ri­be tre­ba ko­ri­sti­ti ma­le va­ra­li­ce, a za ve­li­ke ri­be – ve­li­ke... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 480-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...