• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-608

Sadržaj broja 608

RI­BO­LOV BR. 608 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 12. APRILA A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

NO­VI ŽI­VOT STA­RE BA­RE (Lju­bo­vij­ski ri­bo­lov­ci za­pu­šte­nu vo­du pre­tvo­ri­li u di­van ma­li re­vir)

A IMA LI NE­ŠTO VE­ĆE?(Jed­no­sta­van a efi­ka­san re­cept za se­lek­tiv­no pro­leć­no pe­ca­nje be­le ri­be na Ta­mi­šu)

MA­TI­CA VRA­ĆE­NA PRED ZA­BRA­NU (Iz­u­ze­tan ulov i lep gest vr­snog ša­ran­dži­je)

ISTE RI­BE – DRU­GA­ČI­JE NA­VI­KE (Di­na­mi­čan za­vr­še­tak pr­vog de­la ša­ran­ske se­zo­ne 2024)

»BAP­SKI« ME­TOD (Jed­no­sta­van me­tod za uspe­šno pro­leć­no fi­de­ri­sa­nje na ma­lim sta­ja­ći­ca­ma)

OGLAD­NE­LE BR­KAJ­LI­JE (To­plo vre­me po­kre­nu­lo so­ma znat­no pre ne­go što se oče­ki­va­lo)

MR­TVI­LO PA NO­VI RE­KORD (Ša­bač­ki so­ma­roš sjaj­nim ulo­vom ot­po­čeo no­vu se­zo­nu)

VO­BLER, MU­VA, GLA­VI­NJA­RA... (Fi­niš pr­vog de­la bu­cov­ske se­zo­ne u zna­ku so­lid­nih ulo­va na mno­gim re­ka­ma)

PRO­ME­NJE­NO NA­O­RU­ŽA­NJE (Ide­ja za no­vu se­zo­nu lo­va bu­co­va i dru­gih gra­blji­vi­ca)

OD SA­DA SA­MO OV­DE DA PE­CA­MO! (Iz­u­zet­no us­pe­šan pro­leć­ni lov ba­bu­ške u Pan­če­vač­kom ri­tu)

MA­LO MU­VE, MA­LO TVIČ (Mi­ni re­por­ta­ža sa mu­ši­čar­sko-va­ra­li­čar­skog re­vi­ra na bu­gar­skoj re­ci Ogo­sti)

OD VIR­BLE DO DRA­MLI­JE (Felj­ton: Sve što tre­ba da zna­te o mo­der­nom fi­der ri­bo­lo­vu – IX: Si­tan pri­bor)

EFI­KA­SNA ULJ­NA BOM­BA (Na­kon či­ta­nja tek­sta u Ri­bo­lo­vu na­pra­vio pr­vu srp­sku Ma­ku­hu)

SPAS IZ MA­GIČ­NE FLA­ŠI­CE (Pro­duk­tiv­no pro­leć­no fi­de­ri­sa­nje na Sa­vi u Bo­ljev­ci­ma)

MR­VI­CA HLE­BA I JA­KO KO­ČE­NJE (Us­pe­šan pro­leć­ni lov sko­ba­lja vo­žnjom plov­ka na bu­gar­skoj re­ci Stru­mi)

MI­RIS KAO PO­KRE­TAČ (Ri­be do­bro zna­ju šta im u mo­ru pri­vlač­no mi­ri­še a šta smr­di)

UGLAV­NOM VA­RA­LI­ČAR­SKO DRU­ŽE­NJE (Sa­jam na­u­ti­ke, lo­va i ri­bo­lo­va, Be­o­grad, 4–8. april 2024

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Tro­fej pred za­bra­nu; Kok­tel za lič­ni re­kord; Neo­do­lji­va gla­vi­nja­ra; Štu­ka iz no­ve ba­re

IZ­LOG

IZ SVE­TA

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Ku­la, Bač­ka Pa­lan­ka, Bač­ki Pe­tro­vac i oko­li­na, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, To­ma­še­vac, Idvor, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Svi­laj­nac, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ča­čak, Ma­li Zvor­nik, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, No­vi Pa­zar, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, NP Đer­dap, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 609 IZ­LA­ZI U PE­TAK 26. APRILA

Do­dat­no mi­ri­sa­nje i bo­je­nje pri­hra­na i ma­ma­ca ni­je no­vi­jeg da­tu­ma, a pribegava mu se u svim vi­do­vi­ma lo­va mir­nih ri­ba. Ali po­sled­njih go­di­na sve vi­še ri­bo­lo­va­ca, uklju­ču­ju­ći i fi­de­ra­še, ume­sto uma­ka­nja, pr­ska­nja spre­jom ili me­ša­nja ve­će ko­li­či­ne adi­tiva sa pri­ma­mom do­da­je ma­le ko­li­či­ne vi­so­ko­kon­cen­tro­va­nih teč­no­sti po­mo­ću fla­ši­ca sa ka­palj­kom. Ot­kri­va­mo vam glav­ne pred­no­sti ta­kvog pri­stu­pa

Kapaljke

U fi­de­ru se mo­gu ko­ri­sti­ti svi mam­ci, pri­hra­ne i do­da­ci ko­ji se upo­tre­blja­va­ju i u pe­ca­nju na plo­vak i u ša­ran­skom ri­bo­lo­vu. Uz hra­ni­li­ce i šta­po­ve iz­u­zet­no ose­tlji­vih iz­men­lji­vih vr­ho­va, to je ono što ovu teh­ni­ku či­ni oso­be­nom. Od sa­mog po­čet­ka mo­der­ne »fi­der re­vo­lu­ci­je«, ko­ja se za­huk­ta­la po­sle 2007, u upo­tre­bu su ušli ra­zni adi­ti­vi, ko­ji­ma se po­ve­ća­va efi­ka­snost ma­ma­ca i pri­ma­ma. Ono što je pre­u­ze­to iz mo­der­nog ša­ra­no­lo­va ko­ri­sti se u kla­sič­nom fi­de­ru, ali još vi­še u tzv. me­to­du, i to na­ro­či­to na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma, dok su za fi­der pe­ca­nje na tzv. otvo­re­nim (»di­vljim«) vo­da­ma pri­men­lji­vi­ja mo­der­na re­še­nja iz plov­ka­ro­ške »ku­hi­nje«, od ko­jih su mno­ga pre­u­ze­ta od ša­ran­dži­ja, s tim što su pro­iz­vo­di po pra­vi­lu ne­što sla­bi­je kon­cen­tra­ci­je.

Ovo­ga pu­ta ob­ja­sni­ću vam ka­ko se upo­tre­blja­va­ju teč­ni adi­ti­vi u for­mi tzv. ka­palj­ki, ko­ji se u po­sled­njih ne­ko­li­ko go­di­na po­la­ko pri­ma­ju i u kla­sič­nom fi­de­ru i u me­to­du, a ra­do ih ko­ri­ste ne sa­mo tak­mi­ča­ri već re­kre­a­tiv­ni ri­bo­lov­ci. Sa­ma am­ba­la­ža, tj. pla­stič­na fla­ši­ca sa ka­palj­kom, ima pred­nost u od­no­su na obič­ne fla­ši­ce, ali i na uma­kalj­ke (di­po­ve) i spre­je­ve, jer je ra­si­pa­nje dra­go­ce­ne teč­no­sti sma­nje­no, a u od­no­su na di­po­ve rok upo­tre­be pro­du­žen, bu­du­ći da če­sti­ce pri­hra­ne i mam­ci ne mo­gu da »kon­ta­mi­ni­ra­ju« teč­nost i iza­zo­vu nje­no kva­re­nje ili me­nja­nje nje­nih svoj­sta­va.

KA­PALJ­KA JE EFI­KA­SNA za tre­ti­ra­nje ma­ma­ca, i to po­seb­no onih po­sta­vlje­nih na udi­cu, jer je po­stu­pak ve­o­ma jed­no­sta­van, a do­zi­ra­nje iz­u­zet­no pre­ci­zno. Na­ka­pa­va­njem mo­že­mo po­ve­ća­va­ti pri­vlač­nost bu­kval­no svih ma­ma­ca, ka­ko ži­vih, ta­ko i pre­ra­đe­nih (od cr­va, pin­ki­ja i gli­sta, pre­ko hle­ba i ku­ku­ru­za, do pe­le­ta, boj­li­ja itd.).

I pri­hra­nu je mo­gu­će na ovaj na­čin la­ko i efi­ka­sno uči­ni­ti iza­zov­ni­jom, i to bi­lo pre uba­ci­va­nja sme­se u hra­ni­li­cu ili na­kon to­ga. Efe­kat do­da­va­nja teč­no­sti hra­ni pre no što po­to­nju »upa­ku­je­mo« ne­što je spo­ri­ji, te se ovo re­še­nje uglav­nom pri­me­nju­je na du­bljim ili te­ku­ćim vo­da­ma, dok će dej­stvo do­dat­ka, ako se na­ka­pa na sme­su sta­vlje­nu u hra­ni­li­cu, bi­ti br­že, pa se to­me pri­be­ga­va is­klju­či­vo na sta­ja­ćim i plit­kim te­re­ni­ma, po mir­nom vre­me­nu. Na­rav­no, isto ta­ko mo­že­mo uči­ni­ti za­ni­mlji­vi­jom i pri­ma­mu ko­ju u for­mi ku­gli ba­ca­mo ru­kom, prać­kom ili na ne­ki dru­gi na­čin.

SU­ŠTI­NA PO­STUP­KA ISTA je kao u slu­ča­ju uma­ka­nja (di­po­va­nja). Raz­li­či­ti teč­ni adi­ti­vi slu­že to­me da una­pre­de atrak­tiv­nost ma­ma­ca od­no­sno pri­hra­na, či­ne­ći ih isto­vre­me­no vi­zu­el­no pri­ma­mlji­vi­jim, mi­ri­šlja­vi­jim i uku­sni­jim, a ne­ret­ko i hran­lji­vi­jim, ta­ko da ri­bu pri­vu­ku, pod­stak­nu na je­lo i za­dr­že u hra­nje­noj zo­ni. Za­vi­sno od ka­rak­te­ri­sti­ka teč­no­sti, ona mo­že da imi­ti­ra fi­to­plank­ton, al­ge ili ko­lo­ni­je tu­bi­fek­sa, fu­ja i dru­gih sit­nih vo­de­nih or­ga­ni­za­ma, ko­ji su osnov­na hra­na mno­gih mir­nih ri­ba i mla­đi svih vr­sta. Ka­palj­ka­ma se do­da­ju i aro­me ra­znih vr­sta, za­sla­đi­va­či i sti­mu­la­to­ri (atrak­to­ri), a pre sve­ga be­tain. Mno­gi pro­iz­vo­đa­či pri­ma­ma i ma­ma­ca iz ce­le Evro­pe u po­nu­du su već uklju­či­li pro­iz­vo­de ovog ti­pa, a me­đu nji­ma su i dve do­ma­će fir­me, či­je sam pro­iz­vo­de imao za­do­volj­stvo da te­sti­ram, pa ću vam svo­ja is­ku­stva ovom pri­li­kom i pre­ne­ti... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 420-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...