|
Autor: Aleksandar Milanović
|
|
sreda, 01 jul 2009 00:00 |
  Tetka jednog mog prijatelja, dobroćudna sremačka domaćica starog kova, drage goste koji bi došli nenajavljeno uvek je dočekivala pitanjem: »Ju, na'pako, otkud vi?«, iako im se od srca radovala. Tako stvari otprilike stoje i sa uzgrednim ulovima pri lovu bucova. Naime, većinu varaličara sa donjeg toka Save i srpskog »komada« Dunava klen, pastrmka, som, smuđ i drugi »nezvani posetioci« obraduju više i od krupnog bucova. S druge strane, jedini isključivi grabljivac među ciprinidima se kod nas u najvećem broju slučajeva lovi na veštačke mamce vođene veoma brzo i pri samoj površini vode.  Zato se nedovoljno iskusnim kolegama i čini da je to vrlo ciljano varaličarenje, koje skoro nikako ne može doneti neku drugu ribu. A to naprosto nije tačno. Neposredan povod za ovaj tekst su dva skorašnja ulova koja sam ostvario pecajući bucova, u roku od samo tri dana. Naime, u utorak 9. juna ove godine, na poznatom bucovskom terenu u Golupcu, u samo svitanje (u 4,15 č), na vobler Alex Ritmo, plavih leđa i belih bokova, po veoma jakoj košavi, na oko 25 m od obale, u snažnoj struji, dobio sam potočnu pastrmku. U 3,55 č sam na taj vobler na istom mestu prevario bucova od oko 800 g, a u 4,30 i 5,30 č još dva – manji je težio oko 500 g, a veći je bio dug 63 cm i imao preko 3 kg. Još sam prijateljima pričao o pastrmki, a u petak 12. juna sam na Savi preko puta novobeogradskih blokova, tačnije na Adi Međici, na vobler Ujka uhvatio dva klena (u 17,30 i u 20,10 č), a bar desetak ovih grabljivaca mi je spalo sa male varalice ili ju je promašilo...
Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 222 |
|
Autor: RR
|
|
nedelja, 28 jun 2009 00:00 |
Uprkos tome što je leto tek počelo, temperature vode naših najvećih reka odavno su premašile 20° C, a vodostaji polako ali sigurno opadaju. U takvim uslovima, smuđa treba tražiti na mestima sa većom dubinom i izraženim protokom, dalje od obale, naročito tokom dana i po sunčanom vremenu. U priobalju ćemo sada veoma retko naći iole krupnije komade, ali mu u svitanje i posle zalaska sunca ipak treba posvetiti malo vremena, naročito ako je nasuto kamenom, jer se lako može dogoditi da tu dobijemo i krupnu štuku, posebno na mestima sa povratnim tokom.
|
|
|
Autor: RR
|
|
nedelja, 28 jun 2009 00:00 |
Plivajući mamci su sada atraktivniji za šarana od onih koji leže na dnu, pa ih treba ponuditi bar na jednom štapu. Kukuruz, bojli ili pelet treba da bude tik iznad dna. Za izdizanje tonućeg mamca upotrebićemo komadić plivajuće pene (bilo one koja se u malim tablama prodaje u ribolovačkim radnjama ili od đona nekih starih papuča za plažu), a za dodatno balansiranje poslužiće nam mekano olovo, tungsten ili olovna sačmica. Najbolje je da mamac bude tik iznad dna, pa uvek pre zabačaja u plićaku proverite kako montaža stoji i izvršite eventualno potrebne korekcije. |
|
|