• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-609

Sadržaj broja 609

RI­BO­LOV BR. 609 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 26. APRILA A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

ZLO­ČIN(I) BEZ KA­ZNE (Ri­blji fond Sr­bi­je mno­go stra­da zbog či­stog ne­ma­ra i op­šte rav­no­du­šno­sti a za to naj­če­šće ni­ko ne od­go­va­ra)

SU­PER­TE­ŠKO, TE­ŠKO I MA­LO LAK­ŠE (Da li je sva­ko pe­ca­nje fi­der šta­pom i si­ste­mi­ma s hra­ni­li­com fi­der ri­bo­lov)

PO­BE­DA KI­KIN­ĐA­NA (Na je­ze­ru Tre­se­ti­šte kod Pa­li­ća odr­žan Top Fish Euro­cup 2024)

JU­TAR­NJI VA­TRO­MET ULO­VA (Fan­ta­stič­no za­tva­ra­nje pr­vog de­la pro­leć­ne va­ra­li­čar­ske se­zo­ne)

DVA PO­SLA OD­JED­NOM (Naj­br­ža za­me­na udi­ca na va­ra­li­ci)

PO­LA­GA­NO PO PRE­LA­ZU (Is­ku­stva uspe­šnih: Va­ra­li­ča­re­nje štu­ke u pr­vim ne­de­lja­ma po­sle mre­sta)

ME­TAL­NE »KON­TRA-RA­KLJE« (Jef­ti­no, svi­ma do­stup­no a vr­lo prak­tič­no plov­ka­ro­ško po­ma­ga­lo)

KAD TR­ŠČI­CA ZA­DRH­TI (Iz­u­zet­no di­na­mič­no pro­leć­no plov­ka­re­nje ba­bu­ške)

PO­BE­DA BA­RI­CE (Iz­ve­štaj sa III Ku­pa Voj­vo­di­ne u lo­vu ve­li­ko­u­stog ba­sa)

KRUP­NE BA­BU­ŠKE A RET­KI CVER­GLA­NI!? (Pro­duk­tiv­no pro­leć­no fi­de­ri­sa­nje na je­ze­ru Kra­lje­vac kod De­li­bla­ta)

SA­MO DA NA KE­SI PI­ŠE...

(Felj­ton: Sve što tre­ba da zna­te o mo­der­nom fi­der ri­bo­lo­vu X deo: Pri­hra­ne)

BA­CAJ I VE­RUJ (»Ne­ak­tiv­ni« ma­li si­li­kon­ci u mno­gim si­tu­a­ci­ja­ma da­ju od­lič­ne ulo­ve ra­znih gra­blji­vi­ca)

OD SO­MA DO BAN­DA­RA (Naj­lov­ni­je va­ra­li­ce uspe­šnih tro­lin­ga­ša sa Vla­sin­skog je­ze­ra)

RU­ŽNI SI­STEM LE­PO LO­VI (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna va­ra­li­čar­ska »ura­di sam« mon­ta­ža za pro­ble­ma­tič­ne si­tu­a­ci­je)

TRAJ­NE MON­TA­ŽE (Ma­li tri­ko­vi ko­ji mo­gu na­su­ka­ti ve­li­ku ri­bu)

LA­GA­NIM SPU­ŠTA­NJEM DO BR­ZOG GRA­BLJIV­CA (Efi­ka­san a ret­ko ko­ri­šćen pri­stup: Lov bu­co­va iz čam­ca no­še­nog sna­gom to­ka)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Gr­do­si­ja iz dru­ge oba­le; Som­če na gla­vi­nja­ru; Bu­cov ume­sto so­ma; Sav­ska štu­ka od 6,6 kg

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Ku­la, Bač­ka Pa­lan­ka, Bač­ki Pe­tro­vac i oko­li­na, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, To­ma­še­vac, Idvor, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Svi­laj­nac, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ča­čak, Ma­li Zvor­nik, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, No­vi Pa­zar, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, NP Đer­dap, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 610 IZ­LA­ZI U PE­TAK 10. MAJA

U na­stav­ku du­go pri­pre­ma­nog felj­to­na o fi­der ri­bo­lo­vu, je­dan od pi­o­ni­ra te teh­ni­ke u na­šoj ze­mlji i du­go­go­di­šnji re­pre­zen­ta­ti­vac Sr­bi­je po­za­ba­vio se jed­nim od dva naj­va­žni­ja i naj­spe­ci­fič­ni­ja de­la pri­bo­ra – od pu­nog ma­te­ri­ja­la na­pra­vlje­nim vr­ho­vi­ma, od či­jih ka­rak­te­ri­sti­ka i kva­li­te­ta umno­go­me za­vi­si uspeh u ovom vi­du pe­ca­nja

Iz­men­lji­vi vr­ho­vi na­pra­vlje­ni od pu­nog ma­te­ri­ja­la i sa ve­li­kim bro­jem gu­sto po­sta­vlje­nih vo­đi­ca su ono što šta­po­ve za fi­der či­ni dru­ga­či­jim od svih onih na­me­nje­nih dru­gim teh­ni­ka­ma i isto­vre­me­no iz­u­zet­no efi­ka­snim. Ta »du­ša« sva­kog fi­der šta­pa ima za­da­tak da ve­o­ma pre­ci­zno, uoč­lji­vo i kon­kret­no sig­na­li­zi­ra kon­takt ri­be s mam­cem, a to se de­ša­va na ve­o­ma spe­ci­fi­čan na­čin. U stra­noj li­te­ra­tu­ri i me­di­ji­ma će­te za fi­der vrh pro­na­ći sa­da već za­sta­re­li na­ziv »qu­i­ver tip«, ko­ji za­pra­vo vr­lo pre­ci­zno ob­ja­šnja­va nje­go­ve ka­rak­te­ri­sti­ke, jer »tip« zna­či vrh, a »qu­i­ver« je tre­pe­re­nje tj. po­drh­ta­va­nje ili ti­tra­nje, što su re­či ko­je prak­tič­no sva­ki ri­bo­lo­vac ko­ri­sti da opi­še po­na­ša­nje vr­ha svog fi­der šta­pa ka­da ri­ba uzi­ma ma­mac. Uz­gred, sli­čan ose­ćaj i na­va­lu adre­na­li­na kod ri­bo­lo­va­ca iza­zi­va­ju po­sma­tra­nje po­i­gra­va­nja fi­der vr­ha i (an­te­ne) plov­ka.

VR­HO­VI SE IZ­RA­ĐU­JU OD kar­bo­na ili fi­ber­gla­sa (sta­klo­pla­sti­ke). Oni od fi­ber­gla­sa su mek­ši i sa­vi­tlji­vi­ji od kar­bon­skih (ko­ji su, da­kle, oštri­ji i kru­ći). Vi­zu­el­no ma­te­ri­jal od ko­ga je kon­kret­ni vrh na­či­njen mo­že­mo naj­lak­še pre­po­zna­ti po do­njem kra­ju, ko­ji je kod kar­bon­skih vr­ho­va crn, a kod onih od sta­klo­pla­sti­ke beo. Na­čel­no se ras­pon sna­ge vr­ho­va od »fi­be­ra« kre­će od 0,5 do 2 oz (tj. od 14 do 56 g), a onih od kar­bo­na od 1 do 6 oz (28–168 g), ali pro­iz­vo­đa­či kod po­je­di­nih mo­de­la od­stu­pa­ju od to­ga. Na­me­nu šta­pa i nje­go­vu sna­gu mo­že­te do­ne­kle »pro­či­ta­ti« i pre­ko od­no­sa bro­ja vr­ho­va od fi­ber­gla­sa od­no­sno kar­bo­na ko­je uz nje­ga do­bi­ja­te, jer sna­žni­ji šta­po­vi po pra­vi­lu ima­ju vi­še kar­bon­skih vr­ho­va, a oni ne­žni­ji, tj. na­me­nje­ni za fi­ni­ji ri­bo­lov, is­po­ru­ču­ju se sa vi­še vr­ho­va od fi­ber­gla­sa.

SNA­GA VR­HO­VA OD­RE­ĐU­JE SE PO STE­PE­NU sa­vi­ja­nja i ve­ći­na pro­iz­vo­đa­ča ozna­ča­va je u un­ca­ma (či­ja je skra­će­ni­ca oz, a te­ži­na u gra­mi­ma – 28), ali ne­ke fir­me ko­ri­ste i broj­ča­ne ozna­ke... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u li­stu Ri­bo­lov br. 600/601-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...