• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-609

Sadržaj broja 609

RI­BO­LOV BR. 609 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 26. APRILA A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

ZLO­ČIN(I) BEZ KA­ZNE (Ri­blji fond Sr­bi­je mno­go stra­da zbog či­stog ne­ma­ra i op­šte rav­no­du­šno­sti a za to naj­če­šće ni­ko ne od­go­va­ra)

SU­PER­TE­ŠKO, TE­ŠKO I MA­LO LAK­ŠE (Da li je sva­ko pe­ca­nje fi­der šta­pom i si­ste­mi­ma s hra­ni­li­com fi­der ri­bo­lov)

PO­BE­DA KI­KIN­ĐA­NA (Na je­ze­ru Tre­se­ti­šte kod Pa­li­ća odr­žan Top Fish Euro­cup 2024)

JU­TAR­NJI VA­TRO­MET ULO­VA (Fan­ta­stič­no za­tva­ra­nje pr­vog de­la pro­leć­ne va­ra­li­čar­ske se­zo­ne)

DVA PO­SLA OD­JED­NOM (Naj­br­ža za­me­na udi­ca na va­ra­li­ci)

PO­LA­GA­NO PO PRE­LA­ZU (Is­ku­stva uspe­šnih: Va­ra­li­ča­re­nje štu­ke u pr­vim ne­de­lja­ma po­sle mre­sta)

ME­TAL­NE »KON­TRA-RA­KLJE« (Jef­ti­no, svi­ma do­stup­no a vr­lo prak­tič­no plov­ka­ro­ško po­ma­ga­lo)

KAD TR­ŠČI­CA ZA­DRH­TI (Iz­u­zet­no di­na­mič­no pro­leć­no plov­ka­re­nje ba­bu­ške)

PO­BE­DA BA­RI­CE (Iz­ve­štaj sa III Ku­pa Voj­vo­di­ne u lo­vu ve­li­ko­u­stog ba­sa)

KRUP­NE BA­BU­ŠKE A RET­KI CVER­GLA­NI!? (Pro­duk­tiv­no pro­leć­no fi­de­ri­sa­nje na je­ze­ru Kra­lje­vac kod De­li­bla­ta)

SA­MO DA NA KE­SI PI­ŠE...

(Felj­ton: Sve što tre­ba da zna­te o mo­der­nom fi­der ri­bo­lo­vu X deo: Pri­hra­ne)

BA­CAJ I VE­RUJ (»Ne­ak­tiv­ni« ma­li si­li­kon­ci u mno­gim si­tu­a­ci­ja­ma da­ju od­lič­ne ulo­ve ra­znih gra­blji­vi­ca)

OD SO­MA DO BAN­DA­RA (Naj­lov­ni­je va­ra­li­ce uspe­šnih tro­lin­ga­ša sa Vla­sin­skog je­ze­ra)

RU­ŽNI SI­STEM LE­PO LO­VI (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna va­ra­li­čar­ska »ura­di sam« mon­ta­ža za pro­ble­ma­tič­ne si­tu­a­ci­je)

TRAJ­NE MON­TA­ŽE (Ma­li tri­ko­vi ko­ji mo­gu na­su­ka­ti ve­li­ku ri­bu)

LA­GA­NIM SPU­ŠTA­NJEM DO BR­ZOG GRA­BLJIV­CA (Efi­ka­san a ret­ko ko­ri­šćen pri­stup: Lov bu­co­va iz čam­ca no­še­nog sna­gom to­ka)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Gr­do­si­ja iz dru­ge oba­le; Som­če na gla­vi­nja­ru; Bu­cov ume­sto so­ma; Sav­ska štu­ka od 6,6 kg

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Ku­la, Bač­ka Pa­lan­ka, Bač­ki Pe­tro­vac i oko­li­na, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, To­ma­še­vac, Idvor, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Svi­laj­nac, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ča­čak, Ma­li Zvor­nik, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, No­vi Pa­zar, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, NP Đer­dap, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 610 IZ­LA­ZI U PE­TAK 10. MAJA

Na pr­vi po­gled, lov smu­đa vo­ble­ri­ma je kraj­nje prosta stvar. Oda­be­reš ne­ki pro­ve­re­no lo­van mo­del, za­ba­ciš ga na me­sto na ko­me se smuđ ja­vlja na po­vr­ši­ni, po­la­ko vo­diš i uhva­tiš ga. Me­đu­tim, stvar ni­je ni iz­bli­za ta­ko jed­no­stav­na, bar ne u naj­ve­ćem bro­ju slu­ča­je­va. Da bi­smo hva­ta­li jed­nu od naj­ce­nje­ni­jih gra­blji­vi­ca na­ših vo­da na tu vr­stu ve­štač­kih ma­ma­ca, mo­ra­mo po pra­vi­lu vo­di­ti ra­ču­na o vi­še fak­to­ra

Smudj

Teh­ni­ka va­ra­li­ča­re­nja se sa­sto­ji od vi­še me­đu­sob­no po­ve­za­nih rad­nji, u ci­lju pre­zen­to­va­nja ve­štač­kog mam­ca na od­go­va­ra­ju­ći na­čin, u zo­ni na­pa­da gra­blji­vi­ce: 1. iz­ba­ča­ja va­ra­li­ce na oda­bra­no me­sto; 2. po­vla­če­nja va­ra­li­ce u skla­du sa nje­nim ka­rak­te­ri­sti­ka­ma, tj. mo­guć­no­sti­ma, uzi­ma­ju­ći pri tom u ob­zir kon­fi­gu­ra­ci­ju te­re­na; 3. pra­vil­ne pre­zen­ta­ci­je u zo­ni na­pa­da; 4. tzv. za­vr­šnog vo­đe­nja i va­đe­nja va­ra­li­ce iz vo­de.

Teh­ni­ka vo­đe­nja va­ra­li­ce od­re­đe­na je nje­nom kon­struk­ci­jom, ve­li­či­nom, hi­dro­di­na­mič­kim oso­bi­na­ma (pli­va, to­ne, ne­u­tral­na je, za­ra­nja, ne za­ra­nja, br­zo ili spo­ro to­ne ili is­pli­va­va...), fre­kven­ci­jom i am­pli­tu­dom vi­bra­ci­je i ot­po­ri­ma ko­je pru­ža po­vla­če­nju kroz vo­du, pa sve to mo­ra­mo ima­ti u vi­du da bi­smo je ko­ri­sti­li na na­čin ko­ji nam da­je naj­ve­će šan­se za uspeh. Šta to u prak­si zna­či, pro­ba­ću da vam raz­ja­snim u re­do­vi­ma ko­ji sle­de.

ZA PO­VR­ŠIN­SKO VA­RA­LI­ČA­RE­NJE smu­đa upo­tre­blja­va­ju se pli­va­ju­ći vo­ble­ri ko­ji plit­ko za­ra­nja­ju i br­zo pro­ra­de i pri spo­rom po­vla­če­nju. Mo­gu se vo­di­ti vr­lo po­la­ko, ta­ko da pa­ra­ju po­vr­ši­nu vo­de (bez za­ra­nja­nja). Pri pre­zen­ta­ci­ji vrh šta­pa tre­ba da je po­dig­nut, a po­me­ra­njem šta­pa le­vo-de­sno usme­ra­va­mo kre­ta­nje vo­ble­ra po ši­ri­ni pu­ta­nje. Po­vla­če­nje tre­ba po­vre­me­no pre­ki­nu­ti, pa cim­ka­njem ili »pro­dr­ma­va­njem« va­ra­li­ce u me­stu iza­zva­ti kon­cen­trič­ne ta­la­se oko nje. Pro­me­nom sme­ra po­vla­če­nja ili po­lo­ža­ja na­kon pa­u­ze, pli­va­ju­ća va­ra­li­ca po­sta­je uoč­lji­vi­ja u od­no­su na ja­ta ke­de­ra, ko­ja če­sto for­mi­ra­ju ko­lo­nu iza nje, a po­što je ina­če vo­di­mo spo­ro i pra­vo­li­nij­ski, če­sto se de­ša­va da je pre­da­tor ta­da oda­be­re kao plen i na­pad­ne. Oso­bi­na pli­va­ju­ćih plit­ko­za­ra­nja­ju­ćih vo­ble­ra da ih pri vo­đe­nju pod ma­lim uglom i krat­kim tr­za­jem mo­že­mo la­ko odvo­ji­ti od po­vr­ši­ne vo­de omo­gu­ća­va pre­ska­ka­nje ma­njih po­vr­šin­skih pre­pre­ka i pro­vla­če­nje pu­ta­nja­ma ko­ji­ma je to ne­mo­gu­će uči­ni­ti dru­gim ti­po­vi­ma va­ra­li­ca.

Spu­šta­njem vr­ha šta­pa ka vo­di sma­nju­je­mo ugao vo­đe­nja i sa ne­ko­li­ko kra­ćih tr­za­ja po­sti­že­mo da va­ra­li­ca za­ro­ni. Ko­li­ko du­bo­ko će oti­ći za­vi­si od ugla sta­bi­li­za­to­ra (pak­te) i nje­go­ve po­vr­ši­ne, kao i od ugla po­vla­če­nja. Za plit­ko za­ra­nja­nje naj­po­god­ni­ji su vo­ble­ri sa sta­bi­li­za­to­rom ma­nje po­vr­ši­ne ko­ji je ugra­đen pod uglom od 45° do 60°, a du­bi­nu za­ra­nja­nja je mo­gu­će kon­tro­li­sa­ti po­di­za­njem ili spu­šta­njem vr­ha šta­pa. Du­bi­na vo­đe­nja pli­va­ju­ćih plit­ko­za­ra­nja­ju­ćih vo­ble­ra je do pe­de­se­tak cen­ti­me­ta­ra, a osim uglom po­vla­če­nja, mo­že se kon­tro­li­sa­ti pa­u­za­ma u kre­ta­nju, pri če­mu ma­mac te­ži is­pli­va­va­nju, na­kon če­ga se mo­že da­lje vo­di­ti na du­bi­ni do ko­je je is­pli­vao. Slič­nom teh­ni­kom mo­gu­če je vo­di­ti pli­va­ju­će du­bo­ko­za­ra­nja­ju­će vo­ble­re. Raz­li­ka je u du­bi­ni po­vla­če­nja, a kon­tro­la kre­ta­nja i du­bi­ne za­ra­nja­nja je ista.

VE­LI­KA PO­VR­ŠI­NA STA­BI­LI­ZA­TO­RA, po­sta­vlje­nog pod ma­lim uglom u od­no­su na uz­du­žnu osu va­ra­li­ce, omo­gu­ća­va za­ra­nja­nje pod ve­ćim uglom, či­me se po­sti­že ve­ća du­bi­na ako štap dr­ži­mo ni­sko. Du­bi­na za­ra­nja­nja za­vi­si i od ve­li­či­ne vo­ble­ra, a kod sred­nje­ro­ne­ćih i du­bo­ko­ro­ne­ćih mo­de­la ko­ji se ko­ri­ste za va­ra­li­ča­re­nje okre­ta­njem ru­či­ce če­kr­ka uglav­nom se kre­će od 1 do 4 m (va­ra­li­ce ko­je za­ra­nja­ju pre­ko 7-8 m su pr­ven­stve­no na­me­nje­ne za tro­ling, dok pri ri­bo­lo­vu za­ba­ci­va­njem i pri­vla­če­njem po­mo­ću ma­ši­ni­ce ve­ći­na njih pra­vi to­li­ko ve­li­ki ot­por da ta­kvo vo­đe­nje za­pra­vo ni­je mo­gu­će) ... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 437-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...