• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-610

Sadržaj broja 610

RI­BO­LOV BR. 610 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 10. MAJA A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

ZA­ŠTO JE TO­LI­KO TE­ŠKO? (O ter­mi­ni­ma lo­vo­sta­ja ko­je pri­ro­da odav­no ne pri­zna­je)

ŠTA, KA­KO, ČI­ME I GDE LO­VI­TI U PR­VOJ PO­LO­VI­NI MA­JA (Gra­blji­vi­ca i mir­na ri­ba me­se­ca; Po­ten­ci­jal­no iz­ne­na­đe­nje; Re­kvi­zit me­se­ca; Džo­ker ma­mac; Va­ra­li­ca me­se­ca)

VE­LI­KI PLO­VAK I DVA ZR­NA ŽI­TA (Pro­leć­no pe­ca­nje ba­bu­ške na­kon uspe­šne bor­be s do­sad­nom sit­nu­ri­jom)

»MAČ­KA OD STA­RE KA­PI­JE« (Ve­o­ma efi­ka­sno a prak­tič­no bes­plat­no po­ma­ga­lo za ukla­nja­nje tra­ve sa ri­bo­lov­nog me­sta)

PO UKU­SU RI­BE ILI RI­BO­LOV­CA (Šta tre­ba ima­ti u vi­du da bi se u ovom pe­ri­o­du fi­der teh­ni­kom uspe­šno pe­ca­la ba­bu­ška)

OD DR­ŽA­ČA DO FU­TRO­LE (Felj­ton: Sve što tre­ba da zna­te o mo­der­nom fi­der ri­bo­lo­vu – XI deo – Pra­te­ća opre­ma)

TVI­ČI­JA­DA ZA PAM­ĆE­NJE (Po­če­tak štu­ka­ro­ške se­zo­ne na Vla­sin­skom je­ze­ru)

UL­TRA­SPO­RO MI­KRO­DŽI­GO­VA­NJE (Efi­ka­san a ne­u­o­bi­ča­jen pri­stup: Lov kle­na na ma­le si­li­kon­ce)

POD­NE BO­LJE OD JU­TRA (Neo­če­ki­va­no do­bar rad štu­ke na ma­le va­ra­li­ce na Sa­vi kod Obre­nov­ca)

IMA NE­KA TAN­KA CR­TA (Ka­ko da ri­bo­lo­vac bu­de za ko­rak is­pred svo­je lo­vi­ne)

VAM­PIR ZA DU­NAV­SKOG »BR­KU« (Dru­ga po­lo­vi­na apri­la do­ne­la le­pe ulo­ve so­ma)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Lič­ni re­kord na ka­ši­ku; Tro­fej na »plo­per«; Ori­jaš na bo­dor­ku; Mepps za so­ma; Vik­to­rov ka­pi­ta­lac; Vra­ćen kru­pan som

PI­TAJ­TE STRUČ­NJA­KE: Ci­lja­no na šlji­va­ra; Kop­ča ili fi­der link; Bo­ja naj­lo­na

IZ­LOG

IZ SVE­TA

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Po­ja­ča­ni čvor za udi­cu

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Ku­la, Bač­ka Pa­lan­ka, Bač­ki Pe­tro­vac i oko­li­na, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, To­ma­še­vac, Idvor, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Svi­laj­nac, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ča­čak, Ma­li Zvor­nik, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, No­vi Pa­zar, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, NP Đer­dap, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 611 IZ­LA­ZI U PE­TAK 24. MAJA

Lov smu­đa na ve­štač­ke mam­ce u naj­hlad­ni­jem de­lu go­di­ne da­le­ko je od pri­jat­nog, a ulov ni­je za­ga­ran­to­van ni naj­ve­ćim maj­sto­ri­ma. No baš to pred­sta­vlja neo­do­ljiv iza­zov za one naj­za­gri­že­ni­je, ko­ji ne ža­le vre­me­na ni tru­da da u vr­lo te­škim uslo­vi­ma pro­na­đu i pre­va­re ka­pi­tal­ca

Smudj

Pre­ma vi­še­de­ce­nij­skim sta­ti­sti­ka­ma ko­je vo­dim, lo­ve­ći smu­đa u svim mo­gu­ćim uslo­vi­ma, de­cem­bar mi je me­sec sa naj­vi­še upi­sa­nih »nu­la« po iz­la­sku na vo­du, tj. sa naj­ma­njim pro­cen­tom uspe­šno­sti. Na­rav­no, to me ni­ka­da ni­je obes­hra­bri­lo, pa i da­lje po­sled­njeg me­se­ca u go­di­ni pe­cam kad god imam vre­me­na, pri tom uvek tra­že­ći od­go­vo­re na mno­štvo pi­ta­nja ko­ja se na­me­ću bez ob­zi­ra na is­hod.

Si­gu­ran sam da ve­ći­na ko­le­ga svoj ulov sma­tra za­slu­že­nim, tj. po­sle­di­com zna­nja i ve­šti­ne, ali gde su zna­nje i ve­šti­na ka­da ulo­va ne­ma? Ja iz to­ga mo­gu sa­mo da za­klju­čim da mno­go to­ga ne zna­mo o po­na­ša­nju smu­đa i o na­či­ni­ma ri­bo­lo­va u raz­li­či­tim uslo­vi­ma. Sve­sni da je pe­ca­nje vi­še od pu­kog od­la­ska na vo­du i da re­zul­tat ne za­vi­si sa­mo od vre­me­na pro­ve­de­nog na njoj, pa­si­o­ni­ra­ni ri­bo­lov­ci kao sa­stav­ni deo svog ho­bi­ja vi­de i dru­že­nje sa ko­le­ga­ma i raz­me­nu is­ku­sta­va, uz pra­će­nje ri­bo­lo­vač­ke li­te­ra­tu­re, vo­đe­nje evi­den­ci­je o iz­la­sci­ma u ri­bo­lov, pro­u­ča­va­nje ži­vo­ta i po­na­ša­nja ri­ba, kao i po­ve­za­no­sti de­ša­va­nja u pri­ro­di. Mi ama­te­ri i re­kre­a­tiv­ci, ma ko­li­ko bi­li uspe­šni, ve­šti­nu ri­bo­lo­va ni­smo na­u­či­li od aka­de­mi­ka, ih­ti­o­lo­ga ni bi­o­lo­ga, već jed­ni od dru­gih. Eto, ta­ko sam i ja, ne­kim svo­jim kva­zi­ih­ti­o­lo­škim is­tra­ži­va­nji­ma i raz­me­nom is­ku­sta­va sa ko­le­ga­ma, do­šao do iz­ve­snih za­klju­ča­ka ka­da je o po­na­ša­nju smu­đa reč.

MI UGLAV­NOM ZNA­MO ka­ko se smuđ po­na­ša pri raz­li­či­tim tem­pe­ra­tu­ra­ma vo­de, ali mno­gi­ma iz­mi­če či­nje­ni­ca da ni­je isto da li je ona, re­ci­mo, 4º C u de­cem­bru ili fe­bru­a­ru. Za­što? Ten­den­ci­ja tem­pe­ra­tu­re je ve­li­či­na ko­ja va­ri­ra, ali u je­sen ima kon­stan­tan pad. Ne­ki ži­vi vo­de­ni or­ga­ni­zmi na ni­skim tem­pe­ra­tu­ra­ma za­pa­da­ju u sta­nje slič­no hi­ber­na­ci­ji, dru­gi sma­nju­ju ak­tiv­nost, a tre­ći je zbog  pro­me­na u di­na­mi­ci lan­ca is­hra­ne uspo­ra­va­ju. Upra­vo se u de­cem­bru sve to de­ša­va. Fe­bru­ar je znat­no dru­ga­či­ji; na­i­me, kra­jem me­se­ca, ako zi­ma ni­je ja­ka i du­ga, a po­sled­njih go­di­na to ni­je bi­la, tem­pe­ra­tu­ra vo­de po­la­ko ra­ste. Sa sva­kim ste­pe­nom po­ra­sta ne­ki od uspo­re­nih or­ga­ni­za­ma živ­ne i la­nac is­hra­ne se us­po­sta­vlja. Ta­kva de­ša­va­nja, su­de­ći po mo­joj evi­den­ci­ji, do­pri­no­se da u fe­bru­a­ru go­to­vo da ne­mam iz­la­zak u ri­bo­lov sa is­ho­dom »nu­la«.

No vra­ti­mo se de­cem­bru. Čak i in­for­ma­ci­ja o ni­skoj tem­pe­ra­tu­ri vo­de i da­ljem hla­đe­nju, prem­da nam sa­mo go­vo­ri da će­mo ima­ti po­sla sa »uspo­re­nim« smu­đem, ko­ji će ma­nje je­sti, ma­nje se kre­ta­ti i ko­jem se ne­će zna­ti vre­me hra­nje­nja, ipak je za nas od ko­ri­sti jer nas upu­ću­je na to na ko­jim me­sti­ma da smu­đa tra­ži­mo i na ko­ji na­čin da ga lo­vi­mo... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 417-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...