Ve­li­ke vo­de kri­ju ve­će ri­be od ma­lih, ali to ni­po­što ne zna­či da je na nji­ma la­ko pe­ca­ti. Na­pro­tiv, u ogrom­nom vo­de­nom pro­stran­stvu če­sto ni­je jed­no­stav­no pro­na­ći ri­bu, na­ro­či­to na ka­na­li­ma sa ujed­na­če­nom oba­lom i dnom. Na sre­ću, po­sto­je i broj­na pra­vi­la, koja, ako ih se pridržavamo, uvećavaju šan­se za uspeh na ta­kvim re­vi­ri­ma.

U Sr­bi­ji (pre sve­ga u Voj­vo­di­ni) po­sto­ji mre­ža ma­lih i sred­njih ka­na­la, dok ve­li­kih ne­ma ni iz­bli­za ono­li­ko ko­li­ko u ne­kim za­pad­no­e­vrop­skim ze­mlja­ma sa pro­stra­nim rav­ni­ca­ma (npr. u En­gle­skoj, Ho­lan­di­ji i Bel­gi­ji). Za­pra­vo, mi ima­mo sa­mo je­dan ve­li­ki ka­nal, ši­ri od 50 m i du­blji od tri me­tra – ka­nal Du­nav–Ti­sa–Du­nav (DTD). Iako se na mno­gim nje­go­vim de­o­ni­ca­ma, usled neo­d­go­va­ra­ju­će kon­tro­le, ri­ba ma­sov­no iz­lo­vlja­va i do­zvo­lje­nim i ne­do­zvo­lje­nim sred­stvi­ma, za­hva­lju­ju­ći po­ve­za­no­sti sa ve­li­kim re­ka­ma (osim onih či­je je ime sa­dr­ža­no u nje­go­vom na­zi­vu, pre­se­ca i Ta­miš ne­da­le­ko od Bo­to­ša) i ve­li­koj vo­de­noj ma­si, na DTD-u se ima šta upe­ca­ti. To je, uz či­nje­ni­ce da su mu oba­le mno­go gde pri­stu­pač­ne i da omo­gu­ća­va pri­lič­no us­pe­šan ri­bo­lov u raz­li­či­tim uslo­vi­ma, raz­log što na nje­mu pe­ca mno­štvo ri­bo­lo­va­ca, pre sve­ga iz Voj­vo­di­ne, ali i iz cen­tral­ne Sr­bi­je, na­ro­či­to u pe­ri­o­di­ma ka­da to zbog vi­so­kih vo­do­sta­ja ni­je mo­gu­će nor­mal­no či­ni­ti na re­ka­ma. Raz­mo­tri­će­mo zbog to­ga ne­ke od naj­bit­ni­jih fak­to­ra za uspe­šnu pri­me­nu fi­der teh­ni­ke na DTD-u, uz na­po­me­nu da je ve­ći­na pre­po­ru­ka ko­je sle­de pri­men­lji­va i za dru­ga­či­je vi­do­ve lo­va na pri­rod­ne mam­ce (tj. na plo­vak i kla­sič­nim du­bin­skim me­to­dom).

suptilna igra

ME­STA. Ve­li­ki ka­na­li, kao i sve dru­ge ve­će vo­de­ne po­vr­ši­ne, »či­ta­ju se« te­že ne­go ma­nji re­vi­ri. Pro­na­la­zak do­brog me­sta za ri­bo­lov mo­že da bu­de te­žak na po­te­si­ma gde je oba­la jed­no­lič­na. Me­đu­tim, sva me­sta ko­ja na­ru­ša­va­ju tu mo­no­to­ni­ju su po­ten­ci­jal­no do­bra. Po­zi­ci­ja­ma oko ušća ma­njih ka­na­la ili te­ku­ći­ca, kod pre­vod­ni­ca, u za­li­vi­ma, na pro­ši­re­nji­ma, u kri­vi­na­ma i oko mo­sto­va uvek tre­ba po­sve­ti­ti po­seb­nu pa­žnju, jer na nji­ma po pra­vi­lu mo­že­mo na­ći vi­še ri­be ne­go na rav­nim i ujed­na­če­nim de­lo­vi­ma.

SON­DI­RA­NJE. Is­pi­ti­va­nje struk­tu­re dna na ova­kvoj vo­di mno­go je va­žni­je ne­go na ve­ći­ni dru­gih te­re­na. Dno DTD-a je u naj­ve­ćoj me­ri po­kri­ve­no mu­ljem, pa je pro­na­la­že­nje mi­kro­lo­ka­ci­je sa tvr­đim dnom sko­ro re­dov­no rav­no do­bit­ku na lu­tri­ji... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 352-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...