• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-664

Sadržaj broja 664

RI­BO­LOV BR. 664 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 5. JUNA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SO­MOV­SKO LU­DI­LO! (Pot­pu­no neo­če­ki­van raz­voj do­ga­đa­ja na po­pu­lar­nom ša­ran­skom re­vi­ru)

GLI­STA I CRV U VE­LI­KOJ TRA­VI (Zah­tev­no pe­ca­nje ba­bu­ške pred kraj ma­ja na Gru­žan­skom je­ze­ru)

JED­NO ZRN­CE NA SIT­NOJ UDI­CI ( Fan­ta­sti­čan ri­bo­lov na fi­ni pri­bor)

POP-APO­VI 7, CR­VI­ĆI 0! (Fi­de­ra­ška mi­ni re­por­ta­ža sa Je­grič­ke kod Si­ri­ga)

NA »MA­GLU« BEZ MI­RI­SA (Po­če­la se­zo­na lo­va tol­sto­lo­bi­ka na »teh­no­plank­ton ta­ble­te« na DTD ka­na­lu)

ANA­NAS LOV­NI­JI OD ME­SA!? (Re­cept za uspe­šno pe­ca­nje ta­mi­ške be­le ri­be na fi­der pred kraj pro­le­ća)

KLA­SI­KA NA MO­DE­RAN NA­ČIN (Pro­ve­re­no na vo­di: Dva Last Cast šta­pa iz Stre­am Cast se­ri­je)

... I NA KRA­JU BAS! (Mi­ni re­por­ta­ža: Pr­vi put s ri­bo­ču­va­rom na pe­ca­nje)

KAD VE­LI­KE RI­BE NON-STOP UDA­RA­JU (Fan­ta­sti­čan ri­bo­lov ba­ka­la­ra, po­la­ka i ha­li­bu­ta u oko­li­ni Lo­fot­skog ar­hi­pe­la­ga u Nor­ve­škoj)

MA­LI MAM­CI ZA VE­LI­KOG BOR­CA (Ci­lja­ni lov prot­fi­ša na va­ra­li­ce i ve­štač­ke mu­ši­ce)

NA ZA­ČI­NJE­NU PI­LE­TI­NU (Mor­ski ri­bo­lov za kon­ti­nen­tal­ce: Lov ora­de sa oba­le)

BROJ­NI TAK­MI­ČA­RI, DO­BRI ULO­VI (12. Pro­leć­ni kup OSR Mla­di­ca iz Ba­ji­ne Ba­šte na je­ze­ru Pe­ru­ćac)

IZ­GLE­DA ČUD­NO ALI SJAJ­NO LO­VI (Ma­la ško­la prid­ne­nog mor­skog ri­bo­lo­va: Ka­ko na­pra­vi­ti sa­vr­šen pred­vez)

SOM AK­TIV­NI­JI OD ŠTU­KE!? (Ma­lo de­ša­va­nja na po­čet­ku va­ra­li­čar­ske se­zo­ne na Vla­sin­skom je­ze­ru)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE:

IZ­LOG

IZ SVE­TA

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ra­de­to­vi ba­so­vi

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 665 IZ­LA­ZI U PE­TAK 19. JUNA 2026.

Enorm­nu eks­pan­ziju fi­der ri­bo­lo­va ši­rom Evro­pe, to­kom po­sled­njih de­se­tak go­di­na, pra­ti i sve ve­ća po­nu­da pri­bo­ra, pa i hra­ni­li­ca ra­znih no­vih ob­li­ka i ti­po­va. Ipak, sve su to do da­nas pre­ži­ve­le ži­ča­ne hra­ni­li­ce, ko­je se, ve­ro­va­li ili ne, sa­da još uvek jed­na­ko mno­go ko­ri­ste, a mi vam ot­kri­va­mo i ko­li­ko su upo­tre­blji­ve

Uvek se tru­di­mo da vas na stra­ni­ca­ma Ri­bo­lo­va pra­vo­vre­me­no upo­zna­je­mo sa sa­vre­me­nim tren­do­vi­ma u sport­skom ri­bo­lo­vu i naj­no­vi­jom opre­mom. Ovog pu­ta, me­đu­tim, re­ši­li smo da na­pra­vi­mo ma­li iz­u­ze­tak i da se po­za­ba­vi­mo jed­nim sit­nim ali vr­lo bit­nim de­lom pri­bo­ra za du­bin­ski ri­bo­lov – pre­te­čom »me­tod hra­ni­li­ca, ko­ji se po­ja­vio pre mo­der­ne fi­der teh­ni­ke, a još ni­je is­pao iz upo­tre­be, te se i da­lje pra­vi od spi­ral­no uvi­je­ne ži­ce, kao on­da ka­da se po­ja­vio.

Spiralnehranilice

BIO SAM UBE­ĐEN da je usled eks­pan­zi­je no­vih mo­de­la hra­ni­li­ca (ka­ve­znih, open-end, ma­got, flet­bed, me­tod itd.) po­tra­žnja za kla­sič­nim hra­ni­li­ca­ma u ve­li­koj me­ri opa­la. Pi­tao sam Alek­san­dra Acu Ste­vo­vi­ća, vla­sni­ka obre­no­vač­ke fir­me AS, ko­ja je naš da­le­ko naj­ve­ći pro­iz­vo­đač tog de­la pri­bo­ra, da li sam u pra­vu, a nje­gov od­go­vor me je ve­o­ma iz­ne­na­dio. Na­i­me, Aca tvr­di (a nje­mu se po ovom pi­ta­nju mo­že i te ka­ko ve­ro­va­ti) da po­tra­žnja uop­šte ni­je opa­la, tj. da je na istom ni­vou kao pre po­ja­ve svih mo­gu­ćih no­vih mo­de­la! A o to­me ka­kve su na­vi­ke ri­bo­lo­va­ca, do­da­je on, go­vo­ri i či­nje­ni­ca da u dve AS-ove rad­nje (na Um­ci i u Obre­nov­cu) do­la­zi po­do­sta ku­pa­ca ko­ji is­klju­či­vo ko­ri­ste kla­sič­ne mo­de­le, dok ni­je­dan no­vi (pa čak ni ši­ro­ko ras­pro­stra­nje­ne ka­ve­zne) ne že­le čak ni da pro­ba­ju. Ste­vo­vić ka­že da su to uglav­nom ri­bo­lov­ci sta­ri­jih ge­ne­ra­ci­ja, ko­ji su se na­vi­kli na od­re­đe­ne pro­iz­vo­de i ve­o­ma te­ško me­nja­ju obra­sce po­na­ša­nja. A dru­gi raz­log op­sta­ja­nja »kla­si­ke«, po svoj pri­li­ci ni­šta ma­nje bi­tan, je­ste eko­nom­ske pri­ro­de, jer se te hra­ni­li­ce, zbog jed­no­stav­no­sti ala­ta, ma­log utro­ška ma­te­ri­ja­la i br­zi­ne iz­ra­de, pro­da­ju po ve­o­ma po­volj­nim ce­na­ma – za­vi­sno od mo­de­la, ve­li­či­ne i ote­ža­nja, ce­ne im se kre­ću od oko 17 do 77 di­na­ra.

PRE DE­SE­TAK GO­DI­NA, ka­da sam po­čeo da pe­cam mo­der­nom fi­der teh­ni­kom, spi­ral­nih hra­ni­li­ca je bi­lo u sva­koj na­šoj ri­bo­lo­vač­koj rad­nji, dok je ka­ve­znu ili ma ka­kvu dru­gu mo­der­ni­jeg ti­pa bi­lo ve­o­ma te­ško na­ći. U op­ti­ca­ju je bi­lo mno­štvo ži­ča­nih mo­de­la, za­hva­lju­ju­ći ma­što­vi­to­sti maj­sto­ra i ume­ću pra­vlje­nja ala­ta (sra­zmer­no jed­no­stav­nih). Od ta­da pa do da­nas na­sta­lo je obi­lje va­ri­ja­ci­ja, uglav­nom uz ne­ve­li­ka od­stu­pa­nja od naj­sta­ri­jih i naj­po­zna­ti­jih pro­iz­vo­da te vr­ste. Ste­vo­vić ka­že da sa­mo iz nje­go­ve pro­iz­vod­nje tre­nut­no do­la­zi iz­me­đu 30 i 40 mo­de­la spi­ral­nog ti­pa i svi se pro­da­ju (na­rav­no, ne­ki vi­še od dru­gih).

Po­sto­ji vi­še kri­te­ri­ju­ma na osno­vu ko­jih mo­že­mo kla­si­fi­ko­va­ti ži­ča­ne hra­ni­li­ce. Osnov­na po­de­la je na one sa ote­ža­njem i bez nje­ga. Sle­de­ća je na mo­de­le sa spo­lja­šnjim ote­ža­njem i sa unu­tra­šnjim. I na kra­ju, ova­kve hra­ni­li­ce mo­gu bi­ti fik­sne ili kli­zne. Ote­ža­nje je uvek od olo­va, u ra­spo­nu te­ži­ne od 20 do 100 gra­ma, a ve­li­či­na hra­ni­li­ca kre­će se od 3-4 cm pa do sko­ro 10 cm.

Sud o nji­ho­voj upo­treb­noj vred­no­sti vi­še je ne­go ja­san... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 443-)

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...