Lov sko­ba­lja vo­žnjom plov­ka naj­pro­duk­tiv­ni­ji je u hlad­ni­jem de­lu go­di­ne, jer se ta­da hva­ta­ju naj­krup­ni­ji ko­ma­di, ko­ji usled osku­di­ce pri­rod­ne hra­ne i pri­pre­ma za mrest ni­su u po­zi­ci­ji da mno­go bi­ra­ju. Osim to­ga, ri­ba se pred zi­mu gru­pi­še u zi­mov­ni­ci­ma, pa ju je lak­še pro­na­ći. Ipak, uspe­ha ne­ma uko­li­ko se ne pri­dr­ža­va­mo ne­kih bit­nih pra­vi­la

Ma­da ni­ko ni­je is­tra­ži­va­njem utvr­dio ko­li­ko je tač­no ko­ja ri­ba omi­lje­na na­šim ri­bo­lov­ci­ma, ne­ma spo­ra da je sko­balj jed­na od vr­sta ko­je se naj­vi­še pe­ca­ju. Du­go svr­sta­van u ri­blji ko­rov, ovaj pri­pad­nik po­ro­di­ce ci­pri­ni­da od pre šest go­di­na do­bio je sta­tus vr­ste za­šti­će­ne lo­vo­sta­jem (od 15. apri­la do 31. ma­ja), mi­ni­mal­nom me­rom (20 cm) i ogra­ni­če­njem dnev­nog ulo­va (na naj­vi­še 10 ko­ma­da, mak­si­mal­ne te­ži­ne 5 kg), či­me je spre­če­no nje­go­vo pre­ko­mer­no iz­lo­vlja­va­nje, ko­je je pre­ti­lo da de­set­ku­je po­pu­la­ci­ju, iako je ova iz­u­zet­na sport­ska ri­ba vit­kog i iz­du­že­nog te­la i pri­lič­no broj­na i ši­ro­ko ras­pro­stra­nje­na za­hva­lju­ju­ći spo­sob­no­sti da se pri­la­go­di uslo­vi­ma ži­vo­ta u re­ka­ma ko­je su sve ne­moć­ni­je pred broj­nim za­ga­đi­va­či­ma bu­du­ći da im je bi­o­lo­ška moć sa­mo­pre­či­šća­va­nja sve sla­bi­ja.

skobalj

Sa pr­vom sla­nom i ni­skim tem­pe­ra­tu­ra­ma ja­ta sko­ba­lja se po­vla­če sa let­njih po­zi­ci­ja i gru­pi­šu u zi­mov­ni­ci­ma – du­bo­kim i to­pli­jim de­lo­vi­ma reč­nog ko­ri­ta sa tvr­dim dnom i to­kom ko­ji ni­je iz­ra­zi­to brz, gde će pro­ve­sti vre­me do pro­le­ća, tj. do po­čet­ka mre­sne mi­gra­ci­je. Ovo pre­me­šta­nje sko­ba­lja u zim­ska bo­ra­vi­šta po pra­vi­lu po­či­nje pr­vih da­na ok­to­bra (ma­da ka­da je vre­me nat­pro­seč­no to­plo mo­že usle­di­ti i ka­sni­je), a tra­je ot­pri­li­ke do po­lo­vi­ne de­cem­bra (ne­ka­da i du­že). Sko­balj je jed­na od vr­sta ko­ji­ma ni­ske tem­pe­ra­tu­re ne sme­ta­ju, pa se le­po pe­ca i ka­da za­ve­je sneg, steg­ne mraz, a vo­da se le­di. Tač­ni­je, ta­da se na ve­ći­ni vo­da do­bi­ja­ju naj­krup­ni­ji ko­ma­di, pa ni­je čud­no što su u tom pe­ri­o­du sko­ba­lja­ši naj­broj­ni­ja gru­pa ri­bo­lo­va­ca ko­ja je re­dov­no na vo­di.

U HLAD­NI­JEM DE­LU GO­DI­NE, ka­da je vo­do­staj re­ka ni­zak a vo­da bi­stra, sko­balj se pre­ko da­na dr­ži ne­što ve­će du­bi­ne i pre­te­žno je da­lje od oba­le, ko­joj pri­la­zi u pr­vim ju­tar­njim sa­ti­ma i u ka­snim po­po­dnev­nim. Mut­na vo­da, sla­ba vi­dlji­vost uop­šte i po­rast vo­do­sta­ja mo­ti­vi­šu ga da pri­đe oba­li, a ka­ko dan od­mi­če i vo­do­staj opa­da, on se po­me­ra pre­ma sre­di­ni re­ke. Sko­ba­lja tre­ba tra­ži­ti i na ula­zi­ma i iz­la­zi­ma iz vi­ro­va, jer i ka­da se zi­mi ja­ta gru­pi­šu na re­la­tiv­no ma­lom pro­sto­ru, od­go­va­ra im da pro­tok ne bu­de sa­svim slab. A kao da bi nam do­dat­no ote­žao da ga pro­na­đe­mo i pe­ca­mo, sko­balj u naj­to­pli­jem de­lu da­na, ka­da je vre­me sun­ča­no, ume i da se pre­se­li na osun­ča­ne i plit­ke pre­li­ve sa re­la­tiv­no ma­lom du­bi­nom... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 389-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...