• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-607

Sadržaj broja 607

RI­BO­LOV BR. 607 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 29. MARTA A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

Do­kad će ri­bo­kra­đa bi­ti is­pla­ti­va? (VI­ŠE­STRU­KI PO­VRAT­NIK JOŠ JED­NOM UHVA­ĆEN U STRU­JA­RE­NJU)

ZA 49 KLE­NO­VA – 203.500 DI­NA­RA! (19 me­se­ci na­kon što je uhva­ćen na de­lu, osu­đen »Ka­sa­pin sa mu­ši­čar­cem«

PLI­VA­JU­ĆA KU­GLI­CA KRAJ KR­ŠA (Tvr­do­gla­vi tra­di­ci­o­na­li­sta po­stao va­tre­ni po­bor­nik mo­der­nog mam­ca za reč­ne ša­ra­ne)

ZA BI­STRO I MUT­NO (Pre­po­ru­ke uspe­šnih: Neo­če­ki­va­no efi­ka­san de­kor si­li­kon­skih va­ra­li­ca)

OŠTAR »SEC« I LE­PA BOR­BA (Obi­la­zak ne­ko­li­ko te­re­na u Pan­če­vač­kom ri­tu na kra­ju se ipak is­pla­tio)

RAZ­BLA­ŽI­VA­NJE ZE­MLJOM I PO­JA­ČA­VA­NJE CR­VI­MA (O upo­tre­bi »či­stih« pri­ma­ma i onih »po­pra­vlje­nih« ra­zno­vr­snim do­da­ci­ma

KOK­TEL I MNO­GO ME­SA (Uspe­šno pro­leć­no fi­de­ri­sa­nje be­le ri­be u do­njem to­ku Sa­ve)

SIN­GA­LI­ZA­TOR­SKE SIM­FO­NI­JE (Naš ču­ve­ni ša­ran­dži­ja is­ko­ri­stio sta­bi­li­za­ci­ju vre­me­na i vo­do­sta­ja da le­pim ulo­vi­ma otvo­ri se­zo­nu 2024.)

SIT­NE A PO­SEB­NO BIT­NE (Sve što tre­ba da zna­te o mo­der­nom fi­der ri­bo­lo­vu – VI­II: Udi­ce)

SAV­SKA BE­LA I TA­MI­ŠKE »BA­BE« (Do­kaz da se me­tod-fi­de pri­stu­pom, hra­na­ma i mam­ci­ma mo­že uspe­šno pe­ca­ti i na na­šim re­ka­ma)

ZA­ŠTO LJU­DI OVO RA­DE? (Ma­la ško­la ri­bo­lo­va i po­na­ša­nja u pri­ro­di)

UGRO­ŽE­NI »BUB­NJA­RI« IZ SEN­KE (Bez po­seb­ne za­šti­te, tri atrak­tiv­ne vr­ste mor­skih ri­ba mo­gle bi za­u­vek ne­sta­ti)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Po­ja­ča­ni po­bolj­ša­ni klinč

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA RI­BO­LO­VA: Ve­zi­va­nje stru­ne za špul­nu če­kr­ka

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Ku­la, Bač­ka Pa­lan­ka, Bač­ki Pe­tro­vac i oko­li­na, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, To­ma­še­vac, Idvor, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Svi­laj­nac, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ča­čak, Ma­li Zvor­nik, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, No­vi Pa­zar, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, NP Đer­dap, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 608 IZ­LA­ZI U PE­TAK 12. APRILA

Gli­ste su je­dan od naj­vi­še ko­ri­šće­nih i naj­e­fi­ka­sni­jih ma­ma­ca za sko­ro sve vr­ste mir­nih ri­ba i za mno­ge gra­blji­vi­ce. Pro­da­ju se u sko­ro sva­koj ri­bo­lo­vač­koj pro­dav­ni­ci, ni­su pre­te­ra­no sku­pe i ima ih pre­ko ce­le go­di­ne. Ali sva­ki ri­bo­lo­vac mo­že ko­li­či­nu do­volj­nu za vla­sti­te po­tre­be pro­iz­vo­di­ti uz mi­ni­mal­no ula­ga­nje nov­ca, ma­lo tru­da, i to na po­la kva­drat­nog me­tra

Ču­ve­ni grč­ki fi­lo­zof Ari­sto­tel na­zvao je gli­ste »cre­vi­ma ze­mlje«. Bez tih ma­lih bi­ća ze­mlji­šte ne bi bi­lo plod­no, jer ona pre­ra­đu­ju or­gan­sku ma­te­ri­ju u ob­lik ko­ji je bilj­ka­ma po­tre­ban za pra­vi­lan raz­voj. Za­to je upra­vo pri­su­stvo gli­sta in­di­ka­tor da ze­mlja ni­je is­po­šće­na i da je zdra­va, a hu­mus ko­ji one pro­iz­ve­du iz­lu­či­va­njem pre­ra­đe­ne ma­te­ri­je efi­ka­sni­je je đu­bri­vo od ma kog ve­štač­ki pro­iz­ve­de­nog.

Na­rav­no, gli­ste su i je­dan od naj­bo­ljih ma­ma­ca za ri­bo­lov i uze­će ih go­to­vo sva­ka ri­blja vr­sta. Slič­no ko­le­ga­ma ko­je pe­ca­ju na va­ra­li­ce sop­stve­ne iz­ra­de, jed­nog da­na ose­tio sam po­tre­bu da sam pro­iz­ve­dem mam­ce na ko­je ću lo­vi­ti. Sem to­ga, u dvo­ri­štu imam i ba­štu i do­sta cve­ća, pa je gli­star­nik po­ten­ci­jal­no do­no­sio dvo­stru­ku ko­rist: em ću uvek ima­ti do­bru za­li­hu ma­ma­ca, em ću ima­ti hu­mus.

Farma u koritu

Pra­va pro­iz­vod­nja ma­ma­ca ni­je isto što i pro­iz­vod­nja u kuć­nim uslo­vi­ma, za vla­sti­te po­tre­be. »Bi­znis va­ri­jan­ta« tra­ži znat­na ma­te­ri­jal­na sred­stva, pro­stor, rad, a i ve­li­ko zna­nje, jer sva­ka ma­sov­na pro­iz­vod­nja ima svo­je fi­ne­se. Me­đu­tim, u ogra­ni­če­noj ko­li­či­ni i me­ri ko­ja će obez­be­di­ti do­bar deo uobi­ča­je­nih po­tre­ba za mam­ci­ma, gli­ste mo­že uz­ga­ja­ti go­to­vo sva­ko (čak i de­ca, ko­ji­ma je ceo pro­ces uglav­nom ve­o­ma in­te­re­san­tan). Ako ne­ma­te po­drum, mo­že­te svo­ju »mi­kro far­mu« dr­ža­ti i u ga­ra­ži ili u ne­koj dru­goj pro­sto­ri­ji u ko­joj ne­ma pre­vi­še sve­tlo­sti. Ova­kva pro­iz­vod­nja je za­bav­na, ne zah­te­va ne­ki na­ro­či­ti rad i bri­gu, ali tra­ži da stal­no uči­mo, za­pa­ža­mo i eks­pe­ri­men­ti­še­mo.

OSNOV­NA STVAR PO­TREB­NA za kuć­nu pro­iz­vod­nju gli­sta je od­go­va­ra­ju­ći sud, ko­ji će omo­gu­ći­ti la­ku ma­ni­pu­la­ci­ju. Pla­stič­na ko­ri­ta (ka­di­ce ili dru­ge pra­vo­u­ga­o­ne po­su­de) za­pre­mi­ne bar 30 li­ta­ra u sva­kom su po­gle­du od­li­čan iz­bor. Na ne­ko­li­ko me­sta na dnu, kao na sak­si­ja­ma, tre­ba pro­bu­ši­ti ru­pe, ka­ko bi even­tu­al­ni vi­šak vo­de is­te­kao, či­me ot­kla­nja­mo mo­guć­nost da nam se gli­ste po­da­ve. Na­i­me, nji­ma je po­treb­na vla­žna sre­di­na, ali ne pre­te­ra­no. Pra­va me­ra je da ze­mlja bu­de na­vla­že­na to­li­ko da ka­da je uzme­mo u ru­ke i sti­sne­mo po­put sun­đe­ra iz nje is­ce­di­mo ne­ko­li­ko ka­pi vo­de. .. (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br 356-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...